Fiket je upozorio i da podrhtavanja tla nikad neće prestati
Seizmolog Tomislav Fiket rekao je za HRT da je normalno to što se nakon prvog
jučerašnjeg potresa u 6:28 sati s epicentrom u petrinjskom
području dogodilo još petnaestak novih slabijih potresa. Fiket
smatra da je to dio serije koji očito ide prema smirivanju.
“U slučaju da je prvi udar bio glavni udar, pravilo je da obično
ide još jedan jaki, i onda sve slabiji i slabiji udari. Ali nije
pravilo da ne može biti još jačih udara. Pravilo je da kad se na
kraju pogleda, kada je serija završila, da je raspodjela po
jačinama padajuća. Da imate malo jakih potresa i puno malih
potresa. Znači da sada i dalje može biti potresa koji su 3 ili
čak 4 Richteru”, objašnjava Fiket.
Smatra taj i zagrebački potres iz ožujka nisu povezani jer se
radi o dva različita epicentralna područja i dva rasjeda koji
nisu direktno vezani osim na globalnoj razini zbog tektonskih
ploča koje se podvlače jedna pod drugu. “Iz iskustva znamo da
seizmična aktivnost varira. Inače nemamo ovakvu seriju potresa,
ali ova godina je posebna po svemu pa i tome”, kaže seizmolog
Fiket.
Podrhtavanja neće prestati
Fiket je upozorio da podrhtavanja tla nikad neće prestati. “Njih
je bilo i prije i bit će ih poslije potresa, Zemlja je cijelo
vrijeme aktivna i tektonske ploče se pomiču, pa će biti i
potresa. Ova serija trne relativno lijepo, ja se nadam da će za
par mjeseci završiti”, dodao je.
Rekao je da su potresi mogući i na području Jadranskog mora, ali
da tsunami kao posljedica zahtijeva mnoge podudarnosti, obično su
veličine od samo petnaestak centimetara i vjeruje kako to nije
nešto što bi nas trebalo zabrinjavati.
U budućnosti se očekuje još jedan puno jači potres, piše HRT.
“Kolege geolozi, seizmotektoničari rade procjene aktivnih
rasjeda, oni gledaju dužinu rasjeda odnosno samu rasjednu plohu.
Na osnovi veličine te plohe se procjenjuje maksimalna moguća
magnituda tog potresa koju taj rasjed može proizvesti.
Procijenjena magnituda zagrebačkog rasjeda rađena je po radu
profesora Tomljanovića sa
Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta i iznosi 6.5 po Richteru. Za
Dubrovačko područje su to i više vrijednosti, 7 po Richteru, a za
Riječko područje je to nešto manje, oko 6″, kaže Tomislav Fiket
za HRT.