Seizmolog Krešimir Kuk za RTL.hr ranije je rekao da je vjerojatnije da neće biti više ovako jakih potresa, te da nema znakova aktivnost zagrebačkog rasjeda
Drugi veliki potres koji je pogodio područje Petrinje, Gline i
Siska nanio je ogromna razaranja, a osjetio se u cijeloj
Hrvatskoj, pa čak i van njenih granica. O tome što možemo
očekivati i hoće li biti sve u redu u RTL-u Danas govori
seizmolog Krešimir Kuk.
Sve u redu je relativno. U epicentralnom području su razmjeri
šteta strašni, tako da tamo sigurno nije u redu, no službe i
država funkcioniraju, nažalost imali smo iskustva i čini se sve
da efekti budu što manji.
Riječ je o potresu iznad 6 po Richteru. Je li vas to
iznenadilo i je li to maksimum koji se može dogoditi?
Iznenadilo nas je u smislu da nismo očekivali da će se i
zagrebačko epicentralno područje prije nekoliko mjeseci i
područje Pokuplja u ovoj godini odraditi svoje seizmičke
aktivnosti. Nije nas iznenadilo u smislu da se tamo događaju
potresi. Takav je bio i 1909. godine. Mi smo to upozoravali i to
jesu, u okolici Zagreba, medvedničko podruje, Pokuplje, mjesta
gdje su potresi najjači.
Što se događa pod Hrvatskom. Ovo nije osjetila samo
Banovina, već sve do Napulja.
Osjetio se i u Sloveniji i čak u Njemačkoj. To je potres velike
snage, oslobođena je velika količina energije i ti valovi onda
pređu i nekoliko stotina kilometara noseći dovoljno energije da
zatresu i tamo, zato se osjetio. To je normalna pojava.
Možete li tu energiju usporediti s nečim?
Da, to je jače od nekih atomskih bombi koje su bile korištene.
Gradonačelnik Petrinje ima pravo kada je to usporedio s
Hirošimom?
Da, nažalost, naša gradnja je loša i stara i to je najprije
razlog što imamo tako velike štete i žrtve, ali to nam je
poznato. Sva novija gradnja, zgrade izgrađene prema suvremenim
protupotresnim standardima su ovaj potres istrpile bez problema.
Sve nas zanima što će biti dalje, puno smo naučili o
potresima. Danas je nakon snažnog došao još snažniji. Kakvi su
dani pred nama?
Uvijek nakon jakog potresa dolazi serija slabijih, koja je duža i
jači su potresi što je glavni bio jači. Nekad se događa da serija
počne slabijim potresima, nazivaju se prethodni potresi tom
glavnom. To je nas zadesilo jučer. Imali smo nekoliko jačih
potresa, jačih od prosjeka, pa smo se svi ponadali da je to
maksimum, ali ovoga puta se pokazalo da je 6,2 magnituda,
poput onog 1909 u istom području. Ono što je dobro, ako je išta
dobro, jest da je to maksimalna jačina koja se na tom području
može dogoditi. U terminima vjerojatnosti, o kojoj se u
seizmologiji ne govori, veća je vjerojatnost da je ovo bio
najjači potres i da će idući biti slabiji.
Potresi nikad nisu pravilno raspoređeni u vremenu. Prečesto se to
čuje pa neki znaju računati da smo sto godina mirni.
Detektirali smo tijekom emisije niz potresa, pa i jedan
od 4 stupnja, hoće li biti jačih novih?
To je uobičajeno, nakon svakog jačeg potresa dogodi se serija
slabijih potresa, uspostavlja se novo ravnotežno stanje i to je
očekivano. Ono što se nikad ne zna kada će započeti neka serija,
ali se zna da nakon najjačeg potresa slijede slabiji, a imamo
razloga vjerovati da je ovo bio najjači potres, jer se radi o
maksimalnoj snazi.
Oni koji su osjetili potres u Zagrebu kažu da je
drugačije tresao nego onaj u ožujku?
Drugačije ga doživljavamo. Zagrebački potres je bio gotovo ispod
grada i njega primarno osjetimo kao udarac, eksploziju i
drugačije se tresemo. Zagreb je prilikom ovog potresa bio
udaljen 40 i više kilometara i više se osjetilo ljuljanje, a
manje kao udarac, ne čuje se tutnjava i još neke karakteristike
koje su vezane uz to da dolaze drugačiji valovi.
Možete li nam objasniti – jedan je rasjed ispod Petrinje.
Što se točno dogodilo?
Rasjed ili sklop rasjeda, sustav, na njega djeluju, tako je i
nastao, tektonske sile koje su prisutne zbog stalnog djelovanja
afričke ploče na euroazijsku, pritišće je, a i jadranska
mikroploča se podvlači pod Dinaride. To su sile i procesi koji
uzrokuju napetosti. Na rasjedu se akumulira energija, postoji
stalna sila, on bi se djelovanjem sile trebao kretati, ali ga
koče razni procesi. Kad se skupi dovoljno energije, rasjed puca,
dolazi do tog velikog pomaka duž rasjedne linije, tada nastaje
potres i tim pomakom kreću seizmički valovi po fizikalnim
zakonima koji prenose energiju, koja se titranjima i njihanjima
prenosi.
Koliko su duge te linije?
Ne znamo točno, ali naravon radi se o velikim dužinama,
kilometrima, u svijetu gdje su jači potresi ti rasjedi su veći,
pomaci su veći, pa to i duže traje.
Ovo je bio veliki pomak? Može li pomaknuti ovaj naš
rasjed ispod Zagreba da se ponovno pokrene?
Rasjedi zagrebačkog epicentralnog područja nisu direktno spojeni
na ovo epicentralno područje, stoga direktni pomak neće odmah
uzrokovati pomak na rasjedu ispod Zagreba. Ono što se nekad
događa je da ako neki rasjed već ima neku akumuliranu energiju,
što bismo mogli reći da se sprema za potres, dolaskom novih
valova, može se aktivirati i onda će doći…
Ali za sada ništa nije spremno?
Nismo registrirali nikakvu seizmičku aktivnost, bar ne neku koju
bismo primijetili, s obzirom da se tresemo stalno zbog Pokuplja,
pa je teško razaznati male seizmičke događaje.