Sunce na našem crijepu, novac u našem džepu, piše Dunja Mazzocco Drvar
Ušli smo u mračan dio godine, i vrtićarci znaju da su pred nama
tri mjeseca s najmanje sunčanih sati u godini. Ove godine smo,
doduše, prilično dobro opskrbljeni D vitaminom i ostalim
dobrobitima koje nam sunce donosi. Višak osunčavanja na obali u
prvih deset mjeseci u mnogo čemu deficitarne 2020. iznosi
dvjestotinjak sati, a u kopnenom području penje se i preko
petsto.
Imali smo najsunčaniji travanj u povijesti heliografskih
mjerenja. U nekim dijelovima zemlje, primjerice u Zagrebu, ovo je
dvanaesti mjesec za redom sa sunčanim viškom. Malo je, ali
veseli, pogotovo zato jer znamo da se s klimatskim promjenama
smanjuje broj sunčanih zraka koji dolaze do nas Zemljana.
Naime, u posljednjih 140 godina naoblaka se prosječno povećala za
oko 10 posto, a uobičajeno dekadsko osunčavanje smanjilo se za
nešto manje od 30 kilodžula po kvadratnom centimetru. To je
otprilike 8 watt-sati, odnosno količina energije koju bi štedna
žarulja od 8 W potrošila u jedan sat, što je opet jednako kao da
sat vremena imate upaljenu tradicionalnu žarulju od 60 watta. Što
vam je, dakako, doista i potrebno, s obzirom na to da se povećao
dio neba zastrt oblacima.
I tako se, eto, vrtimo u začaranom i pomalo mračnom krugu no
izlaz, naravno, postoji. Da se razumijemo, sunčane energije na
Zemlji i dalje imamo više nego dovoljno za sve naše potrebe.
David Attenborough u svom novom filmu podsjeća da biljke na našem
planetu svakoga dana upiju 3 bilijuna kilovat-sati sunčane
energije. Zamislite koliko bi se LED-žarulja time moglo popaliti!
Vjetar i Sunce
Snaga Sunca opjevana je još prije 26 stoljeća. Ako se ne sjećate
Ezopove priče o Vjetru i Suncu koji se svađaju tko je od njih
snažniji, podsjetit ću vas. Dvoboj će, dakle, dobiti onaj koji
prije skine ogrtač jednom slučajnom prolazniku. Vjetar je, kao
pravi nasilnik, navalio na putnika, ogrtač je sve jače lepršao,
ali kako je bivalo sve hladnije on se samo sve više zamatao u
njega.
Kad je na red došlo Sunce, ono je samo lagano grijalo i putnik je
najprije raskopčao ogrtač, a zatim ga i skinuo. I tako je Sunce
pobijedilo. Priznajte da ste mislili da ovu priču možete
iskoristiti samo da djecu naučite da se blagošću postiže više
nego silom. Usput ih možete podučiti i o snazi koju imaju vjetar
i sunce koje danas tehnički zovemo obnovljivim izvorima energije.
Naša se mala zemlja diči količinom sunca kojom raspolaže i na to
ima potpuno pravo. Split se primjerice sunča nešto više od 2600
sati godišnje što je malo više od Barcelone, a samo malo manje od
Atene i Madrida. Varaždin zaostaje za Mariborom pišljiva 33 sata
na godinu što je oko 5 minuta dnevno. A opet, samo područje oko
Maribora ima više solarnih elektrana nego što ima cijela
Hrvatska!
Povrat za osam godina
Hrvatska je jedna od zemalja sa najmanjim udjelom sunčeve
energije u ukupnoj potrošnji i veliki ovisnik o uvozu struje.
Sada nam sunčane elektrane imaju snagu 54 MW, a njihova
proizvodnja trenutno pokriva samo 1 posto potrošnje kućanstava.
Imamo nekoliko velikih sunčanih elektrana, kao što je primjerice
nedavno otvorena elektrana na Visu koja je ujedno i najveća
otočka solarna elektrana na Mediteranu. Snagom od 3,5 MW, ona
može proizvesti dovoljno struje za zimske potrebe svih stanovnika
jednog od naših najsunčanijih otoka, no ne može pokriti potrebe
koje ovaj otok ima tijekom turističke sezone. Za takvo nešto
mogli bi se pobrinuti otočani sami.
Naime, svatko od nas na svojem krovu može imati vlastitu malu
sunčanu elektranu. I ne samo da možemo proizvoditi vlastitu
struju, nego na njoj možemo i zarađivati. Ako naša elektrana
proizvede više struje nego što je potrebno za uređaje u našem
domu, višak prodajemo u mrežu. Kolege iz Zelene energetske
zadruge izračunale su da je za pokrivanje 75 % potreba za
energijom koju ima prosječno kućanstvo u unutrašnjosti Hrvatske
potrebna elektrana snage od 4 do 6 kW, a u primorju od 3 do 5 kW.
Sve detalje možete izračunati i sami. Koristeći simpatično
sučelje projekta Na sunčanoj strani, ja sam izračunala da bi za
udio vlastite proizvodnje u ukupnoj potrošnji od 80 % trebala
elektranicu od oko 2,4 kW. Za takvo nešto trebala bih solarnim
panelima pokriti jedva šestinu krova svoje kuće. Takva
investicija koštala bi otprilike tri i pol prosječne mjesečne
plaće, a donijela bi godišnju uštedu od skoro 3000 kuna što znači
da bih uloženi novac u potpunosti vratila već za manje od 8
godina. S nekoliko jednostavnih klikova ovakav proračun možete
napraviti i vi. I ne samo to. Na sunčanoj strani naći ćete i
informaciju o tome kako bi trebala izgledati vaša sunčana
elektrana, a dobri ljudi iz zadruge pomoći će vam i da uštedite
energiju u borbi s administracijom, pronaći će za vas
projektanta, izvođača radova i pružiti podršku kod kasnijeg
održavanja. Sve je jasno kao sunčan dan!
Win-win
Znate što sam ja još doznala? Proizvodnjom struje na vlastitom
krovu smanjila bih ugljične emisije za otprilike toliko koliko
emitiram u 10 mjeseci vozeći se u automobilu s motorom na
unutarnje izgaranje što iznosi otprilike 1,7 tona CO2. I znate
što još? Kad bi sva kućanstva u Hrvatskoj, njih milijun i petsto
tisuća, imala na krovu jednu malu elektranu, smanjili bismo svoj
ugljični otisak za 2,5 milijuna tona što je oko 15 % hrvatskih
godišnjih emisija, a to ujedno znači da bismo i svoje ciljeve
koje smo postavili za 2030. godinu postigli skoro dvije godine
ranije i to upravo tada kad bismo mi isplatili svoje male
investicije.
I za puno manju pokrivenost solarima od ovog utopijskog
scenarija, za samo 1000 sunčanih hrvatskih krovova, otvorit će se
8000 novih radnih mjesta, a to nam je u potrebno već u ovom
trenutku. Dugoročno, prelaskom na sunčanu stanu radimo i veliki
korak u očuvanju planeta odnosno, ako se vratimo na početak
priče, čistimo atmosferu od viška oblaka na nebu. Tako ćemo imati
i više sunca na našim krovovima koji će tada proizvoditi još više
struje. Čista win-win situacija!
E, da… Ezopov putnik na kraju priče legao je pod stablo da se
odmori, a skinuti je ogrtač smotao i stavio pod glavu. I mi ćemo
moći mirnije spavati kad nam na krovovima budu radile male
sunčane elektrane.
Izvor: Vijesti.hr