‘'Novo normalno'’, zapravo je totalno od suprotnosti od ‘normalnog’ na kakvo smo naviknuli
“Novo normalno” izraz je koji u svjetskoj javnosti odjekuje još
od ožujka kada se pandemija koronavirusa raširila na globalnoj
razini. To “novo normalno”, zapravo je totalno od suprotnosti od
“normalnog” na kakvo smo naviknuli, međutim, oni koji misle da će
se stvari skoro vratiti u “staro normalno” su u velikoj zabludi,
tvrde neki stručnjaci.
Ova godina polako se približava kraju i vjerojatno će se ovakvo
stanje s pandemijom odvući i u 2021. godinu, a tko zna, možda i
na 2022. koju neki znanstvenici predviđaju kao godinu početka
masovnog cijepljenja protiv koronavirusa. Čekanje za normalnošću
predstavlja opasnost jer ono što se treba napraviti jest dogovor
oko toga kako se nositi s onim što je pred nama.
“Političari koji se pretvaraju da je ‘normalno’ pred vratima
zavaravaju sebe ili svoje sljedbenike, ili možda oboje. Ljudi
koji pretrpe tragedije na kraju se vrate na svoju prethodnu
razinu sreće. Ali mislim da je Covid-19 malo drugačiji, jer
stalno očekujemo da će uskoro završiti. Stoga nema potrebe trajno
mijenjati svoje stavove o tome”, rekao je za CNN Thomas Davenport,
ugledni američki profesor informacijske tehnologije i menadžmenta
na Babson Collegeu u Wellesleyju u Massachusettsu.
Pojava ‘pristrane normalnosti’
Ljudi imaju tendenciju vjerovati da su promjene tek privremene i
da će budućnost opet izgledati kao prošlost. Ta pojava naziva se
“pristrana normalnost”. Osobe koje se ne prilagode promjenama
vjeruju da će se vratiti ono što pamte kao “normalno” i da će se
odgoditi promjena njihovih dnevnih rutina i načina života.
Oni koji odbijaju nositi maske možda su krivi za pristranu
normalnost, rekao je Davenport, budući da tu promjenu u životu
doživljavaju kao prolazni trend koji ne trebaju prihvatiti.
Hedonska prilagodba
No moždani sklop radije tako preživljava, iako je dio ljudskog
uma možda sklon oduprijeti se promjenama jer osjećamo da su
katastrofe prolazni događaj, drugi jači dio našeg mozga brzo
prihvaća novo. “Hedonska adaptacija” složen je naziv zašto
preživljavamo te označava sposobnost uma da brzo prihvati nešto u
čovjekovu okruženju što bi ga tjednima ranije zaustavilo na putu.
Taj način preživljavanja izvorno je bio namijenjen zaštiti od
grabežljivaca i zato sve relativno nove stvari doživljavamo
stalno kao prijetnje, piše CNN.
“Kad se dogode i dobre i loše stvari, u početku osjećate snažne
emocije. Tada se prilagodite i vratite se na početno stanje. To
je puno snažnije s pozitivnim događajima. Ljudi se ne
prilagođavaju u potpunosti negativnim promjenama u svom životu.
Prednost hedonske prilagodbe je što djeluje u svim smjerovima.
Promjene koje mijenjaju svakodnevni život u jednom mjesecu mogu
se tako brzo srušiti sljedećeg kad više ne budu relevantne. To bi
moglo biti prilagođavanje maski kao novoj normalnoj stvari, a
zatim prilagodbi natrag na staru normalu”, kazala je
Sonja Lyubomirsky, ugledna profesorica
psihologije na kalifornijskom Sveučilištu Riverside.
Neke promjene su zaista korisne i ‘ostaju’ među ljudima
Naša ponašanja povezana su s našim svakodnevnim rutinama te se
“automatski pokreću”. Američka profesorica objašnjava da, ako je
navika prava, ona će se i održati. Primjerice, sada češće peremo
ruke, čak bez razmišljanja pa profesorica smatra da je to navika
koja će ostati s ljudima.
Objašnjava da je tako bilo i s prethodnom generacijom koja je
odrasla tijekom depresije te je još uvijek posebno pažljiva kada
je u pitanju trošenje hrane i svega ostaloga. “Ta navika im je
ostala”, govori profesorica. Ipak, kratkoročne promjene ljudima
lako padaju.
Profesorica Lyubomirsky se za CNN prisjetila sastanka
akademika na otvorenom kojem je prošlog ljeta prisustvovala u
Montani, gdje su se provodili Covid testovi i održavali
protokoli. Za nekoliko minuta ponašanje sudionika vratilo se u
predpandemijsku blizinu jedni drugima.
“Svi smo se vratili kao da se pandemija ne događa”, rekla je.
“Svi su bili nekako veseli. Nisam ni primijetila da sam to
radila, uvijela sam tek kasnije”, kaže ona.
Život je niz promjena, ali dajemo veću važnost onome što trenutno
osjećamo’
“Život je u biti niz promjena i prilagodbi, a upravo je
prilagođavanje nešto što ljudi dobro rade. Ljudi imaju tendenciju
davati veću težinu onome što osjećaju u ovom trenutku.
Jedan moj prijatelj vegetarijanac ponovno je počeo jesti meso
tijekom pandemije jer je njegovo vegetarijanstvo ‘pandemija
učinila besmislenim’. Druga prijateljica je odjednom obojila kosu
u plavu i to bez objašnjenja, samo je htjela imati drugu boju
kose”, objašnjava profesorica.
S vremenom će ljudi otkriti koliko su u biti otporni i da se
budućnost ponovno može činiti “normalnom”, koliko god drugačija
bila.
Izvor: net.hr