Ako iznos prekoračenja koji se koristi premašuje novi dozvoljeni limit, banke će od klijenata tražiti da vrate razliku
Na početku epidemije i u lockdownu banke su davale moratorije na
kredite do šest mjeseci. Za neke sektore, poput turizma, to je i
do godinu dana.
Tek kad isteknu, znat će se pravo stanje koliko se građana
izvuklo iz krize, a koliko ih je ostalo bez posla ili primanja.
Moratorij je stavljen i na obračun minusa po tekućim računima
građanima, koje banke bez da pitaju klijenta, odobravaju u visini
do tri prosječne plaće.
U ovoj koronakrizi, klijentima kojima su prihodi obustavljeni ili
smanjeni, po isteku moratorija banke će izračunavati novo
dopušteno prekoračenje.
Ako iznos prekoračenja koji se koristi premašuje novi dozvoljeni
limit, banke će od klijenata tražiti da vrate
razliku. To znači da će građani koji su u minusu,
odnosno koji koriste prešutno prekoračenje, a limit im bude
smanjen, morati u vrlo kratkom roku nadomjestiti razliku (ako
postoji), koja može iznositi i više tisuća kuna, piše Novi list.
Iz Zagrebačke banke rekli su da će “u slučaju
smanjenja iznosa ili ukidanja prešutnog prekoračenja obavijestiti
klijenta 30 dana prije te mu ponuditi obročnu otplatu umanjenog
ili ukinutog iznosa na 12 mjesečnih anuiteta, uz primjenu kamatne
stope koju je klijent imao ugovorenu za korištenje prešutnog
prekoračenja”.
Erste banka još je u ožujku donijela odluku o
prolongaciji dopuštenih prekoračenja. U RBA i
PBZ naveli su kako prešutna prekoračenja
trenutno ne smanjuju.
OTP banka kaže da “klijenti mogu tražiti
produljenje već ugovorenih moratorija, ako klijent u roku od 30
dana nije uspio smanjiti iznos iskorištenog prekoračenja na
razinu novo-najavljenog ažuriranog iznosa odobrenog prekoračenja,
banka će automatizmom odobriti kredit za otplatu te razlike”.
HPB nije dao nikakav odgovor.