dugoočekivana odluka

Ustavni sud nakon tajne rasprave zaključio da je većina odluka Stožera zakonita, a zabrana rada nedjeljom neustavna

Patrik Macek/PIXSELL

Sve odluke donesene su s deset glasova za i tri glasa protiv

Ustavni sud u ponedjeljak je zaključio da su zakoni koje je o
ovlastima Stožera civilne zaštite donio Hrvatski sabor u skladu s
Ustavom te da je zakonita većina odluka Stožera donesenih zbog
epidemije koronavirusa.

Odluku ustavnog suda prenosimo u cijelosti:

“Ustavni sud RH na sjednici održanoj 14. rujna 2020. odlučio je
kako slijedi:

I) U odnosu na ovlasti Stožera civilne zaštite

a) Vezano uz zakone:

1. Nije prihvatio prijedloge troje predlagatelja za pokretanje
postupka za ocjenu
suglasnosti s Ustavom članka 22.a Zakona o sustavu civilne
zaštite (“Narodne
novine” broj 82/15., 118/18. i 31/20.) i prijedloge troje
predlagatelja za
pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom članaka 10.,
13., 14. i 18.
Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti pučanstva od
zaraznih
bolesti (“Narodne novine” broj 47/20.).

2. Nije prihvatio prijedlog predlagatelja za pokretanje postupka
za ocjenu
suglasnosti s Ustavom Zakona o izmjeni i dopunama Zakona o
lokalnim
izborima (“Narodne novine” broj 42/20.).

3. Nije prihvatio prijedlog predlagatelja za pokretanje postupka
za ocjenu
suglasnosti s Ustavom 9.a Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti
(“Narodne
novine” broj 85/15., 121/16., 99/18., 25/19., 98/19., 32/20. i
42/20.).

U bitnom, Ustavni sud zaključio je da Hrvatski sabor može u
ostvarivanju svoje
zakonodavne ovlasti kada ograničava pojedina ljudska prava i
slobode postupati na
temelju dviju ustavnih osnova predviđenih člancima 16. i 17.
Ustava. Odluka o tome na
temelju koje od navedenih ustavnih osnova će ograničiti pojedine
slobode i/ili prava u
isključivoj je nadležnosti Hrvatskog sabora.

Ustavni sud ocijenio je da je donošenjem zakona odnosno izmjena i
dopuna osporenih
zakona kojima se, između ostalog, zbog sprečavanja širenja
epidemije zarazne bolesti
COVID-19 radi zaštite života i zdravlja ljudi propisuju mjere
kojima se ograničavaju
temeljna ljudska prava i slobode, Hrvatski sabor postupao u
granicama svojih ovlasti
propisanih Ustavom.

Ustavni sud navedena rješenja donio je s deset glasova za i tri
glasa protiv, uz najavu tri izdvojena mišljenja te dva izdvojena
podupiruća mišljenja (u odnosu na točku 1.). 

b) Vezano uz odluke Stožera civilne zaštite:

1. Nije prihvatio prijedloge petero predlagatelja za pokretanje
postupka za ocjenu
suglasnosti s Ustavom i zakonom:

– Odluke o nužnoj mjeri obvezatnog korištenja maski za lice ili
medicinskih maski
za vrijeme trajanja proglašene epidemije bolesti COVID-19
(“Narodne novine”
broj 80/20. i 81/20.) i

– Odluke o načinu organizacije javnog prometa za vrijeme trajanja
proglašene
epidemije bolesti COVID-19 (“Narodne novine” broj 69/20. i
73/20.).

Ustavni sud ocijenio je da su navedene mjere Stožera civilne
zaštite bile zakonite,
imale su legitiman cilj, zaštitu života i zdravlja građana, te su
bile nužne za
ostvarivanje tog cilja.

Ustavni sud ovo rješenje donio je s deset glasova za i tri glasa
protiv, uz najavu tri
izdvojena mišljenja.

2. Odbacio je prijedloge četvero predlagatelja za pokretanje
postupka za ocjenu
suglasnosti s Ustavom i zakonom:

– Odluke o mjerama ograničavanja društvenih okupljanja, rada u
trgovini,
uslužnih djelatnosti i održavanja sportskih i kulturnih događanja
(“Narodne
novine” broj 32/20. i 48/20.);

– Odluke o načinu održavanja pogreba i posljednjih ispraćaja
(“Narodne novine”
broj 33/20., 48/20. i 54/20.);

– Odluke o mjeri strogog ograničavanja zadržavanja na ulicama i
drugim javnim
mjestima (“Narodne novine” broj 34/20. i 48/20.);

– Odluke o nužnim mjerama ograničavanja društvenih okupljanja,
rada u trgovini,
uslužnih djelatnosti i održavanja sportskih i kulturnih događanja
za vrijeme
trajanja proglašene epidemije bolesti COVID-19 (“Narodne novine”
broj 51/20.,
54/20., 55/20. i 56/20.).

Ustavni sud ovo rješenje donio je s deset glasova za i tri glasa
protiv, uz najavu tri
izdvojena mišljenja.

3. Odbacio je prijedloge šestero predlagatelja za pokretanje
postupka za ocjenu
suglasnosti s Ustavom i zakonom Odluke o zabrani napuštanja
mjesta
prebivališta i stalnog boravka u Republici Hrvatskoj (“Narodne
novine” broj
35/20., 39/20., 44/20. i 48/20.).

Ustavni sud ovo rješenje donio je s deset glasova za i tri glasa
protiv, uz najavu tri
izdvojena mišljenja.

4. Odbacio je prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu
suglasnosti s Ustavom i
zakonom Odluke o privremenoj zabrani prelaska preko graničnih
prijelaza
Republike Hrvatske (“Narodne novine” broj 32/20.).
Ustavni sud ovo rješenje donio je s deset glasova za i tri glasa
protiv, uz najavu tri
izdvojena mišljenja te jedno podupiruće mišljenje. 

5. Odbacio je prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu
suglasnosti s Ustavom i
zakonom “odluke Vlade Republike Hrvatske koja je objavljena dana
19. 03. 2020.”
pod nazivom “Pomoć medijskoj industriji i medijskim
profesionalcima u
okolnostima epidemije COVID-19″.

Ustavni sud ovo rješenje donio je s deset glasova za i tri glasa
protiv, uz najavu tri
izdvojena mišljenja.

Prijedloge pod rednim brojevima od 2. do 5. Ustavni sud odbacio
je jer predlagatelji nisu naveli ustavnopravno relevantne razloge
za osporavanje ustavnosti i zakonitosti, a iz pribavljenih
očitovanja proizlazilo je da su za donošenje osporenih akata
postojali
objektivni i racionalni razlozi.

6. Utvrdio je, u postupku pokrenutom na vlastitu inicijativu na
temelju članka 38.
stavka 2. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu RH (“Narodne novine”
broj 49/02.)
da od 27. travnja 2020. do 26. svibnja 2020. točka II. Odluke o
radnom vremenu i
načinu rada u djelatnosti trgovine za vrijeme trajanja proglašene
epidemije
bolesti COVID-19 (“Narodne novine” broj 51/20.) u dijelu stavka
1. koji glasi
“nedjelje” i stavka 3. koji glasi “nedjeljom”, nije bila u
suglasnosti s člankom 16.
Ustava Republike Hrvatske.

Ustavni sud utvrdio je da mjera zabrane rada nedjeljom u
utvrđenom razdoblju,
iako je težila ostvarenju legitimnog cilja zaštite života i
zdravlja građana nije
ispunjavala zahtjeve razmjernosti.

Ustavni sud ovu odluku donio je s deset glasova za i tri glasa
protiv, uz najavu tri
izdvojena mišljenja te tri podupiruća mišljenja.

II) U odnosu na pravni položaj zaštićenih najmoprimaca

1. Pokrenut je postupak te su ukinuti pojedini članci Zakona o
najmu stanova (glava
11a) te članak 6. Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o najmu
stanova.
Ustavni sud utvrdio je da država nije ispunila pozitivnu obvezu u
rješavanju odnosa
između najmodavaca (vlasnika stanova) s jedne strane, i
zaštićenih najmoprimaca
(stanara u stanovima u tzv. privatnom vlasništvu) te da je u
osiguravanju vlasničkih
prava najmodavaca, prekomjeran teret prebacila na drugu
kategoriju građana, zaštićene najmoprimce.

Ustavni sud ovu odluku donio je s deset glasova za i tri glasa
protiv, uz najavu četiri
podupiruća mišljenja.

III) Ustavni sud nije prihvatio prijedloge troje sudaca Ustavnog
suda da se provede
javna rasprava na temelju članka 50. Ustavnog zakona o Ustavnom
sudu RH, na koju bi bili pozvani i predstavnici medija, s obzirom
da je ocijenio da za odlučivanje o biti stvari nije potrebno
pozvati sudionike u postupku (predlagatelje i predstavnike Vlade
ili
Stožera civilne zaštite), budući da su sva činjenična i pravna
pitanja u dovoljnoj mjeri
raspravljena te o biti stvari između velike većine sudaca ne
postoji prijepor. 

Ustavni sud, na temelju članka 47. stavka 3. Ustavnog zakona o
Ustavnom sudu, nije
omogućio nazočnost sjednici predstavnicima tiska i drugih
sredstava javnog
priopćavanja postupajući sukladno s Ustavnim zakonom o Ustavnom
sudu RH,
Poslovnikom Ustavnog suda te svojom ustaljenom praksom koju u
ovom sazivu
Ustavnog suda nitko od sudaca nije do sada doveo u pitanje pa ni
u drugim slučajevima u kojima je postojao izražen javni interes.
Uz navedeno, skreće se pozornost da Ustavni sud, s obzirom na
raspoloživi prostor u zgradi suda na Trgu sv. Marka 4, nije u
mogućnosti održati sjednicu na način da osigura poštovanje
preporuka Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo vezanih uz
pandemiju bolesti COVID-19.
Ustavni sud javnost svog djelovanja osigurava javnom objavom
dnevnih redova sjednica, zapisnika sa sjednica, izdavanjem
službenih priopćenja, javnom objavom
odluka/rješenja i njihovih sažetaka i održavanjem konferencija za
medije kada to, s
obzirom na velik interes javnosti, ocijeni potrebnim.

Tako će biti postupljeno i u ovim ustavnosudskim predmetima, s
time da će konferencija za medije, koju će voditi predsjednik
Suda, biti sazvana protekom roka od osam dana za izradu
najavljenih izdvojenih mišljenja sudaca”, stoji u odluci

Konferencija predsjednika Miroslava Šeparovića neće biti danas,
već idućih dana.

Odluka donesena u tajnosti, medijima zabranjen pristup sjednici

Odluka je donesena u tajnosti obzirom da većina sudaca nije bila
za to da se medijima omogući prisustvo na samoj sjednici.

Podsjetimo, ustavni suci sastali su se u ponedjeljak kako bi
donijeli odluke o više zahtjeva za ocjenom ustavnosti što su ih
građani i političari podnijeli zbog odluka Nacionalnog stožera
civilne zaštite.

“Kada USUD bude donio odluku, izdat će priopćenje. Kada odluke
budu objavljene i poslane prdlagateljima postupka, onda će
predsjednik Ustavnog suda održat konferenciju za tisak. Vjerujte
da će biti odgovoreno na sva vaša pitanja i pravovremeno”, kazao
je Teodor Antić ranije u ponedjeljak.

Antić nije odgovorio na pitanje koji su bili argumenti ustavnih
sudaca da se sjednica održi iza zatvorenih vrata, kao ni koliko
je sudaca glasovalo da sjednice ne bude javna.

“Do kraja dana bit ćete obaviješteni o ishodu sjednice”, rekao je
Antić.

Ustavni sud odlučuje o ustavnosti više zakona i paketu od 27
različitih ustavnih tužbi protiv mjera koje je donio Nacionalni
stožer civilne zaštite vezanih za pandemiju Covida-19.

Kad su u pitanju ovlasti i djelovanje Kriznog stožera, Ustavni će
sud donijeti dvije vrste odluka. Najprije bi se trebao očitovati
o ustavnosti izmjena Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih
bolesti kojima je omogućeno da Stožer, bez proglašenja
izvanrednog stanja i mimo dvotrećinske većine Sabora, donosi
mjere kojima se zadire u ustavna prva građana.

Potom bi ustavni suci trebali odlučiti o ustavnosti konkretnih
mjera koje je taj Stožer donio, a koje brojnim ustavnim tužbama
osporavaju građani, odvjetnici, ali i neki saborski zastupnici.

Na sjednici bi se također, neslužbeno doznaje dnevnik, trebalo
odlučivati i ustavnosti izmjena i dopuna Zakona o najmu stanova
koje je Sabor usvojio u ljeto 2018. godine.

Sjednicu zanimljivom čini i okolnost da su troje ustavnih sudaca
Lovorka Kušan, Andrej Abramović i Goran Selanec, kako neslužbeno
doznaje Jutarnji list iz izvora bliskih sudu, u petak popodne
uputili zanimljiv zahtjev predsjedniku Ustavnog suda Miroslavu
Šeparoviću. U njemu traže da se na sjednici, prije nego što
Ustavni sud odluči o ustavnim tužbama koje se od nose na Stožer,
provede javna rasprava o tim tužbama.

Troje sudaca tražilo je javnu raspravu ne samo zbog dvojbi koje
među ustavnim sucima postoje oko ustavnosti ustroja i djelovanja
Stožera, nego i zbog važnosti tog predmeta koji se tiče
poštivanja temeljnog demokratskog ustavnog načela trodiobe
vlasti.

Ukratko, troje ustavnih sudaca smatra da javnost ima pravo
vidjeti ne samo tko će od ustavnih sudaca dići ruku za predloženu
odluku koju je pripremio sudac izvjestitelj Rajko Mlinarić, a tko
protiv, nego i čuti na koji način ustavni suci brane i
argumentiraju svoja stajališta vezana uz ustavnost ustroja
Stožera i njegovih mjera, donosi Jutarnji list.

Preporučeno
Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video?
Pošaljite nam na mail redakcija@sib.hr ili putem forme Pošalji vijest
Komentari