U Hrvatskoj matematika i financije pogotovo u zdravstvu nisu baš tako jednostavne jer bolnice dobivaju jednake iznose novaca bez obzira kako i koliko radile i koliko pacijenata primile i obradile
Po prvi put imamo i ukupne troškove zdravstvenog sustava tijekom
epidemije Covida, tj za prvih šest mjeseci ove godine. Očekivali
bi da su oni u odnosu na prošlu godinu znatno manji zbog manjeg
broja zdravstvenih usluga koje su građani mogli dobiti obzirom na
lockdown i na epidemiološke mjere koje su im ograničile pristup
bolnicama i liječnicima.
Pao broj građana koji idu na liječenje
Taj pad zdravstvenih troškova je u Americi tijekom epidemije veći
od 30 posto, odnosno toliko manje Amerikanci koriste zdravstvene
usluge. Ali u Hrvatskoj matematika i financije pogotovo u
zdravstvu nisu baš tako jednostavne jer bolnice dobivaju jednake
iznose novaca bez obzira kako i koliko radile i koliko pacijenata
primile i obradile.
Pa ipak, usprkos tome u prvih šest mjeseci troškovi sustava su za
pola milijarde kuna manji nego što su bili lani. To naravno
samo govori o tome da je i kod nas jako pao broj građana koji su
išli na kontrolne preglede ili liječenje. A to znači da će taj
račun tek doći na naplatu ali u obliku narušenog zdravlja i veće
smrtnosti.
”Pedijatrica odbija pregledati dijete koje boli uho, bez ikakvih
drugih simptoma dok ne napravi korona test”, pisalo je na
Facebooku.
”Tražim uputnicu za specijalistički pregled i liječnica mi
kaže “Sada vam to nitko u bolnici ne radi, odite u privatnu
ordinaciju tamo vam to odmah naprave i koštat će vas samo 250
kuna”, bio je komentar na Facebooku.
To su neki od 600 odgovora koja smo u nekoliko sati dobili na
Facebook, kad smo građane pitali kakva su im iskustva sa
zdravstvom u doba korone. S takvim se problemima svaki dan se
susreću u udruzi pacijenata.
Mjesecima čekaju terapiju
”S jedne strane imamo strah zdravstvenih djelatnika koji moraju
balansirati između hoće li pružiti pomoć, a s druge imamo strah
pacijenata koji ni ne dolaze na preglede pogotovo preventivne”,
izjavila je Jasna Karačić, udruga za promicanje
prava pacijenata.
Problema imaju i pacijenti s teškim bolestima.
”Jako dugo to traje, nama se javljaju žene koje po pet mjeseci
čekaju terapiju nakon što im se dijagnosticira vrlo opasan
tumor”, rekla je Ivana Kalogjera iz udruge
Nismo same.
A sad bi moglo biti još gore. Hrvatska je na 5. mjestu po
smrtnosti od raka u Europskoj Uniji, a gledajući samo muškarce
druga po smrtnosti. To su pred korona brojke, post korona analiza
za Hrvatsku ne postoji. U Americi je 40 posto ljudi manje tražilo
hitnu pomoć, a istovremeno zabrinjavajuće raste smrtnost od
kardiovaskularnih bolesti i dijabetesa.
”To su zabrinjavajući podaci, radi se o ljudima koji su trebali
biti živi međutim zbog preopterećenosti zdravstvenog sustava nisu
došli na red”, kazao je znanstvenik Dragan
Primorac.
U Americi i Španjolskoj već je dokazano da je povećana smrtnost
od drugih bolesti.
”Kad vi usporedite povećanu smrtnost ove godine vidjet ćete da
je oko 25 posto onih koji su se smatrali da su umrli zbog covida
umrlo zbog neke druge bolesti”, dodao je Primorac.
Prekasno na pregled
U Hrvatskoj brojke zasad ne postoje. Da se očekuje se porast
malignih bolesti misli i ravnatelj KBCa Zagreb Ante
Ćorušić iako on kaže da je to većinom zbog pacijenata
koji su se prekasno javljali na preglede. I na Svetom Duhu su
svjesni kako će korona blokada imati utjecaj na one bez
korone.
”O tome svi pričamo i ta bojazan postoji jer u fazi kada smo
bili u lockdownu smo radili hitne slučajeve i preventive nije
bilo i to će morati imati svojeg odraza na zdravstveno stanje
građana”, izjavila je Višnja Nesek Adam,
voditeljica kriznog stožera za Covid-19 KB “Sveti Duh”.
A kako nije bilo tisuća i tisuća pregleda, očekivalo bi se da su
i bolnice manje trošile, ali nije baš tako. Prema podacima HZZO-a
ukupan trošak za bolničku zdravstvenu zaštitu u prvoj polovici
2019. je bio 4,5 milijarde kuna, a ove godine 4 milijarde i 100
milijuna
”Očekujete da će razlika biti veća ukoliko bolnice doživljavate
kao tržišne kategorije a one to nisu. Bolnica jedan mali
zanemariv dio dobivaju za dijagnostičke i terapijske postupke.
One dobivaju nešto što se zove povijesni limit”, objasnila je
novinarka Nataša Škaričić.
Korona će nas skupo koštati. I državu i bolnice i pacijente.