Što se fiskaliziranih računa tiče, bilježimo 17 milijardi kuna manje nego u usporedivom lanjskom razdoblju
Više od 20 milijardi kuna hrvatski je ceh korona
krize. Banski dvori se nadaju da će pad BDP-a biti manji od 9,4
posto, uvjereni da dobro balansiraju između interesa gospodarstva
i onog što je najvažnije, a to je zdravlje. Svi se nadaju i da do
novog potpunog zatvaranja neće doći te da će minus u državnoj
blagajni biti nadoknađen.
Udarac korona krize na hrvatsko gospodarstvo nije bio
bezbolan. Najbolje se to vidi po stanju državnih financija.
“Možemo zaključiti da do danas ukupni trošak pandemije Covida-19
na proračun iznosi 21 milijardu kuna”, kazao je danas ministar
financija Zdravko Marić.
17 milijardi kuna manje na fiskaliziranim računima
Što se fiskaliziranih računa tiče, bilježimo 17 milijardi kuna
manje nego u usporedivom lanjskom razdoblju. Ove godine
fiskalizirano je manje od 106 milijardi kuna, a u istom razdoblju
lani više od 122 milijarde. Čak 13 milijardi se odnosi na pad u
trgovini na malo i ugostiteljstvu.
“Fiskalizacija je dobar pokazatelj jer fiskalizacija pokriva
gotovo trećinu prometa u gospodarstvu”, objasnio je Marić.
Pad poreznih prihoda – 7 milijardi kuna
Pad poreznih prihoda i doprinosa iznosi 7 milijardi kuna, a ako
se uračuna ciljanih 2,5 posto rasta BDP-a koji se neće dogoditi,
onda je pad prihoda gotovo 10 milijardi kuna. U prvih šest
mjeseci ove godine proračunski prihodi dosegnuli su 60 i pol
milijardi kuna, a rashodi 77. Deficit proračuna zasad je gotovo
17 milijardi.
Kombinacija potpora, otvaranja gospodarstva uz čuvanje zdravlja,
svojevrsni je balans, kažu u Banskim dvorima u kojima vjeruju da
će pad BDP-a biti manji od očekivanih gotovo 10 posto, a hvale se
i trendom rasta plaća.
Nastavak mjera pomoći
Vlada planira i nastavak mjera pomoći.
“Vidjet ćemo u kojem smjeru. Mjera isplate četiri tisuće kuna za
plaće dočekana je pozitivno od strane realnog sektora te kako je
ona polučila rezultat, s obzirom da je smanjenje zaposlenosti u
Hrvatskoj, u odnosu na većinu članica zemalja EU-a, minimalno”,
rekao je ministar gospodarstva i održivog razvoja
Tomislav Ćorić.
Covid kriza pokazala je i kako zakon o radu zahtijeva ozbiljne
promjene, o čemu će socijalni partneri za zajedničkim stolom.
“Ukoliko bude volje za dogovorom i ako početne i završne pozicije
budu vrlo bliske, mislim da to možemo vrlo brzo urediti. I to ne
samo ovaj dio rada od kuće, nego i dio vezan uz ugovore na
određeno i neodređeno vrijeme i dodatan i dopunski rad. Sve su to
teme o kojima treba sjesti i razgovarati”, rekao je ministar
rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Josip
Aladrović.
Što će se u ekonomiji događati na jesen ovisi o virusu. No dok ne
dođe cjepivo ni gospodarstvo neće moći rasti, a svi se nadaju da
do novog zatvaranja neće doći.