U Stožeru kažu da bi brojke zaraženih konačno trebale početi padati, i da smo sada na vrhuncu
Koronavirusom u zadnja 24 sata zarazilo 92 ljudi. A Stožer je
odmah postrožio pravila o maskama, od danas su obavezne i u banci
i u pošti, moraju ih nositi doslovno svi koji rade sa
strankama.
I frizeri, pedikeri i službenici na šalterima, svi oni za
koje je dosad postojala samo preporuka da nose maske: sada
postoji obaveza. To vrijedi i za one koji usluge pružaju, ali i
za korisnike. U Stožeru kažu da bi brojke zaraženih konačno
trebale početi padati, i da smo sada na vrhuncu.
U Direktu je gostovao ravnatelj HZJZ-a Krunoslav
Capak koji je na početku objasnio kako nema potrebe za
nošenjem maski tijekom intervjua budući da se radi o velikom
prostoru te se drže na distanci.
Capak kaže da ljude koji ne nose maske treba upozoriti da ju
stave, a za situaciju u Crikvenici gdje su se dvije žene
fizički obračunale zbog nenošenja maski, kaže da je ipak
ekstremna.
“Mi smo za edukaciju, upozoravanje, apel, nismo za prisilu,
represiju i naplaćivanje kazni. Te mjere uvijek stoje na
raspolaganju, ako će biti potrebno, ali ja se nadam da neće.”
Kazna, dodaje, postoji i moguće ju je naplatiti.
“Ja mislim da će donošenje obveze i trajna edukacija i apeliranje
uroditi plodom i da kazna neće biti potrebna”.
Ukoliko turisti u kafiću ne žele staviti masku, Capak kaže da ih
najprije treba upozoriti, a potom odbiti poslužiti ih.
“Mi epidemiolozi nismo stručnjaci za represiju. Sigurno postoji
način da se to riješi putem inspekcije ili policije”.
Ugasio sam mail zbog mladenki
Nakon donošenja odluka Stožera, Capakov mail zatrpale su
razočarane mladenke. Na upit jesu li se sada smirile, kaže da ne
zna na to odgovoriti budući su mail morali ugasiti.
“Mi smo morali ugasiti taj mail jer je bilo nemoguće pročitati
sve te poruke. Ja sam ispočetka odgovorio na svaki mail barem
rečenicu, no u jednom momentu je to postalo nemoguće, i moje tri
tajnice nisu uspjele pročitati sve mailove koji su došli. Sad
moje tajnice na drugu adresu primaju poruke i meni prenose samo
ono na što moram odgovoriti”.
Ne preporučamo ni kaubojski ples
Kaže da se velika okupljanja održavaju po
pravilima tako da tamo gdje je više od 100 ljudi moraju to
prijaviti lokalnom Stožeru civilne zaštite, a on može
organizirati nadzor da li se mjere poštuju.
“Naravno da mi ne želimo smanjivati broj ljudi, ne želimo dodatna
ograničenja. Mi smo napravili novu preporuku koja je restriktvna.
Pa recimo ples. Nismo rekao vlakić… kaubojski je otprilike isto
to. Mi to ne bi preporučili jer ljudi dolaze u bliski kontakt,
ubrzano dišu gdje se stvara velika količina aerosola. Ako je tamo
asimptomatska ili bolesna osoba, može zaraziti veliki broj ljudi.
Mi to u ovom trenutku ne preporučamo. Korona će jednog
dana proći pa ćemo se vratiti vlakićima i kaubojskim
plesovima”.
Epidemiolog Kolarić smatra da bi se sportska natjecanja, koncerte
i velika okupljanja trebalo ograničiti. Capak kaže da su
propisali strogi epidemiološki okvir za natjecanja s gledateljima
te da nema potrebe za tim.
“Zadnjih natjecanja su se ljudi većinom držali tih mjera.
Većina mjesta gdje se natjecanja održavaju su veliki prostori,
ljudi drže distancu, u zatvorenim prostorima nose masku. Nije
potrebno to ograničavati. Većina liga i natjecanja završavaju za
tjedan ili deset dana. Na jesen ćemo vidjeti sukladno situaciji”.
Capak kaže da na plažu ne treba nositi masku, a najbitnija mjera
je fizička distanca od 2 metra, koju treba držati i u moru.
Nasumnično testiranje nema smisla
Đikić smatra da treba testirati barem dio turista koji ulaze u
Hrvatsku.
“Mi smo za ljude iz trećih zemalja uveli ili da imaju test illi
idu u samoizolaciju. Za zemlje EU nema ograničenja. Mi ne vidimo
puno smisla u nasumičnom testiranju, ono bi trebalo biti za osobe
koje su sa povećanim rizikom ili za koje se može postaviti sumnja
na infekciju. Postoje prigovori da se premalo testira. Mi
napravimo 1700-1800 testova dnevno. Ako nema postavljenih
indikacija i 600 je puno”, kaže Capak dodajući da prigovor o
premalo testiranja ne stoji.
S duplo više epidemiologa ležerno bi pokrili situaciju
Jučer smo u Direktu imali prilog u kojem smo pokušavali na
telefon dobiti epidemiologe. Od 15 dežurnih brojeva javilo nam se
dvoje. Na upit treba li pojačati dežurtva, Capak kaže: “Mi smo
značajno povećali broj dežurnih brojeva. U ovom trenutku su neki
od epidemiologa ipak otišli na nekoliko dana godišnjeg. Nismo
povećavali broj mobitela i nemamo više telefon 113 koji je
pokrivao dosta poziva. Razmišlljamo da vratimo taj broj. Mi ćemo
sa županijskim zavodima iskomunicirati da se poveća broj mobitela
na koji se epidemiolozi javljaju.”
Trenutno imaju 103 epidemiologa, a kaže da bi ovakvu situaciju
mogli ležerno pokriti kada bi ih imali duplo više.
Mladi trebaju biti na oprezu
Doktor Goran Stevanović, iz Klinike za infektivne bolesti u
Beogradu kaže da im je umro dečko od 26 godina, da je klinika
puno mladih ljudi. Capak kaže da u Hrvatskoj, srećom, nisu imali
takvih slučajeva.
”Poznata je stvar da neki mladi u nekim posebnim situacijama
podlegnu infekciji. Poznato nam je da se u svijetu to događa, to
je jedna autoimuna reakcija na oštećenje koje uzrokuje virus ili
diseminirana intravaskularna koagulacija, gdje virus masovno
ošteti unutrašnjost krvnih žila. Zbog toga i mladi trebaju biti
na oprezu. Naš prosjek dobi oboljelih je nešto niži nego u
proljetnom dijelu, tada smo imali oko 60 godina, a sada je 47-48
godina.”
Na upit hoće li korisnicima domova za starije omogućiti šetnje,
kaže kako su u ovom trenutku oni najranjivija skupina koju
posebno treba zaštititi.
“Za to je potrebna i infrastruktura, moramo iskomunicirati sa
zaposlenicima domova je li to moguće”, kazao je.