Zna li znanost danas više nego jučer ili svi skupa još tapkamo u mraku?
Znamo li mi uopće što radimo i kako se nosimo s epidemijom
Covida-19? Zna li znanost danas više nego jučer ili svi skupa još
tapkamo u mraku i izluđujemo jedni druge kontradiktornim
informacijama ili je možda došlo vrijeme da se pomirimo da se
Covida-19 nećemo tako skoro riješiti i da ćemo s njim još dugo
živjeti?
Gost RTL Direkta bio je član Vladinog
znanstvenog savjeta, mikrobiolog Gordan Lauc.
Za razliku od gostovanja prije mjesec dana, Lauc je ovaj put imao
masku.
“Moja maska štiti vas. Prije mjesec dana bilo je vrlo malo
pozitivnih i vjerojatnost da sam ja zaražen je bila mala. Danas
smo s nula došli na stotinjak na dan, a ne znamo koliko je
stvarno zaraženih. Vjerojatnost da je netko zaražen, a možda i
ja, sada je veća”, objasnio je Lauc te dodao:
“Ne možemo eliminirati ovaj virus. On je tu i on će ostati.
Vjerojatno će se jako puno ljudi zaraziti, možda ćemo se svi
zaraziti. Bitno je da se to ne dogodi u kratkom vremenskom
periodu. Mi sad s maskama pokušavamo usporiti brzinu širenja
virusa.”
Još donedavno mnogi su hrvatski stručnjaci, pa i oni iz Stožera,
govorili kako maske nisu potrebne.
“Meni je teško braniti taj stav jer sam od veljače savjetovao
koristiti masku, to je princip kako se Japan zaštitio. Jedan od
argumenata u raspravi je tada bio da masaka u tom trneutku nije
bilo pa je politika bila zaštititi zdravstvene radnike. Mislim da
je bilo krivo komunicirano u tom trenutku”, kaže Lauc.
Svima nam je obaveza u trenutku kad smo u blizini drugih ljudi
staviti masku
Komentirao je i serološka istraživanja prema kojima 2,4 posto
populacije (oko 100.000 ljudi) u Hrvatskoj ima razvijena
antitijela.
“To je podatak iz travnja i on je u skladu s onim što očekujemo.
Prema onome što smo vidjeli u drugim zemljama, najizloženije
imaju do 8 posto, gradovi poput New Yorka 30 posto. Hrv je na
vrijeme zaustavila pandemiju i ona je na dva do tri posto. Tih
100.000 je razvilo protutijela, a ne razvijaju ih svi. Sad je to
sigurno više, ali moram dati ogradu, ne znam koliko je onih 1000
analiziranih reprezentativno. Ako je uzorak malo krivo uzet to je
velika razlika”, rekao je Lauc.
Što onda znači svakodnevno brojanje novozaraženih?
“Na taj način možemo vidjeti promjenu trenda. Mislim da je u ovom
trenutku važnije brojati koliko je teško bolesnih ljudi, a ne
koliko je zaraženih. Mislim da je troje-četvero na respiratoru, a
stotinjak je hospitaliziranih. Nemamo puno teško bolesnih.
Testiranjiam pokušavamo vidjeti kako se kreće epidemija. Ono što
smo sad naučili je da je došlo do velikog proasta i zbog toga su
donesene mjere koje su u biti blage. Ne mogu shvatiti zašto
postiji toliki broj ljudi koji se protive maskama. Inkomodira me
samo malo, a vas može spasiti, odgovorio je Lauc. Svima nam je
obaveza u trenutku kad smo u blizini drugih ljudi staviti masku”,
odgovorio je Lauc te dodao: “Ako pričamo o maskama, držanju
distanci i nemanju velikih zabava, mislim da to nije veliko
opterećenje za društvo. Moramo se naviknuti da smo mi u ratu. Mi
smo u ratu s virusom”.
Nitko ne zna koliko će sve ovo trajati
Koliko će trajati ta neizvjesnot u ovom trenutku nitko ne zna,
kaže Lauc.
“Sigurno do sljedećeg proljeća, možda i duže. Koja je strategija
najbolja, to još uvijek nitko ne zna. Ako će Šveđani postići
kolektivni imunitet, što nitko trenutno ne vjeruje, ali možda
hoće, onda će se se njihov model pokazati kao najbolji. Ako se
pokaže ono što sadašnja istraživanja pokazuju, da imunitet traje
relativno kratko i ti Šveđani koji su oboljeli na proljeće
ponovno obole na jesen, onda im je model kriv”, rekao je Lauc.
Nažalost, ne znamo ni hoće li cjepivo pomoći. “Cjepivo dugo
čekamo baš da vidimo hoće li raditi ili ne. Neka istraživanja
pokazuju da većina antitijela koja mi radimo kad se razbolimo
napadaju krivu stranu virusa. Možda pomoću cjepiva uspijemo
napraviti protutijela koja će napasti pravu stranu. To je ono što
je teško. No uz trud koji se ulaže, možda ćemo na proljeće imati
dobro cjepivo”, zaključio je Lauc.
Izvor: Vijesti.hr