Raste uvoz, ali raste i izvoz. Ipak, nedovoljno pa je vanjsko-trgovinski deficit u hrani, od prošle godine, povećan čak 23 posto
Kao jedna od pozitivnih posljedica koronakrize u Hrvatskoj
se često spominjao fokus kupaca na domaće proizvođače hrane. No,
koliko je taj put dalek – najbolje govori podatak da je Hrvatska
u prošloj godini uvezla hrane u vrijednosti od 25 milijardi kuna.
To je 2,7 milijardi kuna više nego godinu prije. Podaci su to
Hrvatske gospodarske komore. Ni u prva dva mjeseca ove godine
nemamo se čime pohvaliti.
“Imao sam 300.000 sadnica salate, 200.000 mi je ostalo”
Nikad se nije više govorilo o domaćem povrću, voću i mesu, no
brojke ne lažu. Hrvatska iz godine u godinu uvozi sve više. Tako
je, kaže ovaj proizvođač voća i povrća, bilo i tijekom
koronakrize kada se vjerovalo da je stalo sve pa
i uvoz.
“Ja sam imao 300.000 sadnica salate, ostalo mi je jedno 200.000.
Nisam imao uvjete nigdje da ih prodam”, rekao je proizvođač
voća, povrća i cvijeća Zdravko Vrljić. “Svaki
dan se uvozilo iz Srbije, Makedonije, Austrije…”, dodaje
Vrljić.
Kupus iz Makedonije, češnjak iz Kine…
Voće i povrće koje smo kupili na dva različita mjesta dolazi iz
čak 7 zemalja. Kupus je iz Makedonije, luk iz Albanije,
jabuke iz Italije, zelena paprika iz Albanije, a crvena iz
Španjolske. Žute kruške su iz Grčke, zelene iz Južne Afrike, a
češnjak je, sad je to već svima poznato, iz – Kine.
Osim tropskog voća Hrvatska može proizvesti gotovo sve
drugo. “Ali, na žalost, ne proizvodi pa zato imamo veliki uvoz. U
voću, uz banane i agrume pretežit je uvoz koštičavog voća, zatim
jezgričavog voća, a kod povrća imamo velik uvoz rajčice,
različitih kategorija luka i krumpira”, kaže Žaklina
Jurišić iz Sektora za poljoprivredu pri HGK-u.
Da domaćeg voća i povrća ne bi smjelo nedostajati slažu se i
proizvođači. “S mandarinama uvijek zadovoljavamo. S
jagodama možemo isto zadovoljit kad pođu naše jagode. Možemo
ljetnu proizvodnju zadovoljiti sa salatom, rajčicom, krastavcem”,
nabraja Vrljić.
Nije problem samo u voću i povrću
Problem kod uvoza nije samo vezan za voće i povrće kod kojeg
Hrvatska bilježi najmanju pokrivenost proizvodnje. Prošle
godine uvezeno je 83 milijuna kilograma svinjetine u vrijednosti
207 milijuna eura. 78 milijuna kilograma kruha, peciva, kolača i
keksa u vrijednosti 170 milijuna eura. Uvozi se puno i mlijeka i
mliječnih proizvoda. Prošle godine u vrijednosti od čak 268
milijuna eura.
“Unutar kategorije mesa, najviše uvozimo svinjsko meso – uvozimo
ga u vrijednosti više od 200 milijuna eura. Slijedi govedina i
meso peradi”, kaže Jurišić.
Raste uvoz, ali, raste i izvoz. Ipak, nedovoljno pa je
vanjsko-trgovinski deficit u hrani, od prošle godine povećan čak
23 posto.
Za prva dva mjeseca 2020. deficit se povećao za 15 posto u odnosu
na isto razdoblje prošle godine, a to je negativna bilanca od
gotovo 180 milijuna eura. Krajnje je vrijeme da stane ovakav
galopirajući uvoz.