Dolaskom epidemije sve je postalo moguće
Možda će zdravstvu i listama čekanja epidemija na neki
način pomoći jer čini se da je baš koronavirus reforma koju jako
dugo čekamo. Godinama su promjene obećavali političari svih
smjerova, ali donio ih je mikroorganizam.
Odjednom se može raditi od kuće, odjednom svi misle da imamo
previše županija i da je to besmisleno, odjednom je
samodostatnost poljoprivrede svakodnevna tema svima. odjednom se
u Hrvatskoj sve može online.
Otkako je države, obećavaju nam reforme, a za njih je uvijek
nedostajalo više od jednog papira i pečata koji su simboli
hrvatske birokracije. I onda je došao koronavirus, zarazio staro
i mlado, donio je i reforme o kojima smo sanjali.
“Imamo pet podusluga vezanih uz ovrhe vezane na novčanim
sredstvima gdje korisnik može otvoriti zaštićeni račun, predati
zahtjev za naplatu, opoziv zahtjeva za naplatu. Može predati upit
ili reklamacije, sve ono za što je dolazio na šalter. Usluge
elektroničkog računa i komercijalnog računa gdje postoji cijeli
jedan niz pristupnica u kojem se svojstvu nalazi korisnik gdje je
morao dolaziti ovdje na šalter to predati”, rekla je
Andrea Kajtaz, komercijalnih digitalnih
rješenja u FINA-i.
Skoro da se ni kemijska olovka ne treba držati u rukama jer
postoji i elektornički potpis. O, blažena digitalizacijo! A
pazite sad, od 2017. Ministarstvo zdravstva ima sustav koji je
malo tko koristio, bivšem ministru Kujundiću toliko je važan bio
da, evo, tek ovaj tjedan ide predstavljanje. Kako neslužbeno
doznajemo, pacijent će od liječnika dobiti korisničko ime i na
stranici zdravlje.net moći će sam obnoviti
recept za odobrene lijekove! I to nije sve, po nalaze i otpusna
pisma neće se morati u bolnicu pa kod doktora, već će se moći
online. Ta revolucionarna 2020.
Priznajte, nedostaje vam i Porezna! Iako su već neko
vrijeme digitalizirani kroz sustav ePorezna, radili su i šalteri.
Bar do epidemije. Od početka karantene na ePoreznu prijavilo
se čak 20 tisuća novih korisnika. Zahtjev za odgodom plaćanja
poreza također se predavao putem Interneta.
“100 000 pristiglih zahtjeva, u ovom trenutku riješeno je preko
95% tih zajhtjeva. Nešto više od 7000 je odbijeno, ima nažalost
duplo podnesenih zahtjeva oko 12 000. 3000 obveznika je odustalo
od zahtjeva. Na temelju tih zahtjeva već je odgođen iznos od 1,7
milijardi kuna”, rekao je ravnatelj Porezne uprave
Božidar Kutleša.
e-Propusnice povezale su zdravstvo, policiju i gospodarstvo, ali
pustile i duha iz boce. Sad je kristalno jasno – treba nam manje
županija i općina. Hrvatska ima 428, a puno veća i bogatija
Njemačka 295. Stručnjaci predlažu pet regionalnih jedinica i
ukidanje nekih općina.
“123 ubrana centra koja mogu biti nekakva urbana sjedišta novih
lokalnih jedinica.A svi ovi ostali će zadržati svoj ustroj, ali
neće imati profesionalne načelnike koji imaju plaće 10, 12, 13
tisuća kuna neto. to je sve nepotrebno za tako male lokalne
jedinice. Oni moraju imati neku vrstu volonterskih institucija”,
savjetuje Ivan Koprić, stručnjak za javnu
upravu.
Odjednom se može raditi i od kuće. 69 posto zaposlenih
danas radi iz svog dnevnog boravka. Prije korone su one koji su
predlagali rad od kuće prozivali lijenčinama, a danas je to
prihvatljivo većini šefova. Doduše, naš Zakon o radu to ne
poznaje pa poslodavci predlažu da se rad od kuće uredi i
zakonski.
S prvim valom otkaza došlo je i do velikih redova ispred Zavoda
za zapošljavanje. A kako je to riskantna epidemiološka situacija,
tako su iz Zavoda zamolili da svi oni koji žele u evidenciju
prijavu pošalju mailom.
Važno je i što jedemo, pandemija nam je još jednom potvrdila da
trebamo domaće! Hrvatska za vlastite potrebe proizvede dovoljno
žita, junetine, mandarina i kamilice. Ali kako se od junetine i
kamilice ne može živjeti svaki dan otvara se pitanje
samodostatnosti. Resurse imamo, samo nam treba plan.
“Jedno programsko razdoblje sedmogodišnje, od 2021. do 2027. je
potrebno da dođemo u normalnu. Obično se veli da koliko godina
idemo prema dolje da toliko minimalno prema gore. Ako smo 15
uništavali 15 je potrebno polako da stanemo na potpuno zdrave
noge”, rekao je Mladen Jakopović, direktor
Hrvatske poljoprivredne komore.
Učenici će školsku godinu dovršiti kod kuće, barem većina njih.
Nastava se održava online ili preko televizije. Narod se šali da
učenik na prvom završi osnovnu, a kad prebaci na drugi, završi i
fakultet.