Još prošle godine u u Europskom parlamentu donesena je odluka o zabrani jednokratne plastike od 2021.
Zbogom jednokratnoj plastici i plastičnim vrećicama. Nacrt
prijedloga Zakona o gospodarenju otpadom do kojeg smo došli
potvrđuje da će plastične slamke, pribor za jelo i štapići za uši
izumrijeti.
Naša budućnost izgledat će ovako: umjesto plastičnih,
slamke od bambusa, odnosno drveta pairnate ili od čelika. Takve
proizvode već možete kupiti na policama jedne robne kuće koja je
plastične slamke izbacila iz prodaje, ali i iz uporabe u njihovom
restoranu. Nema plastičnog pribora, a čaše su papirnate.
Plastične slamke ovdje su već muzejski primjerak. Neće biti njih,
a čak ni baloni ne smiju biti na plastičnoj dršci.
Još prošle godine u u Europskom parlamentu donesena je odluka o
zabrani jednokratne plastike od 2021. što Hrvatska treba
preseliti u svoje zakone i praksu. ”Imamo rješenje za plastične
vrećice i jednokratnu plastiku koje je doslovno prepisano iz
europske direktive i ono što smatram da je loše je da se iz
zabrane izuzimaju vrlo lagane plastične vrećice do 15 mikrona za
koje znamo da kad jednom završe u okolišu predstavljaju problem i
teško ih je reciklirati”, ističe bivši ministar zaštite okoliša
Mihael Zmajlović.
Da, u arhivu novi zakon šalje i ovakve plastične vrećice deblje
od 15 mikrona, a preživjet će samo one najtanje s placa u koje
stavljamo voće i povrće. Zabrana je očekivano razljutila i
proizvođače. U tvornici za proizvodnju vrećica bili smo netom
prije epidemije kada su već imali neke nazanke o mogućoj zabrani.
”Plastične vrećice se prije svega mogu više koristiti. Kada je
uzmete u trgovini možete je ponovno koristiti što definitivno
nije slučaj s papirnatim vrećicama. Proizvodnja plastičnih
vrećica je puno manje štetna nego papirnatih. Za jednu tonu
papirnih vrećica trebate gotovo tri i pol tone drveta i oko
20.000 litara vode00, ističe vlasnik i direktor Optiplasta
Danijel Drčić.
Proizvođači imaju podršku i profesorice s Fakulteta strojarstva i
brodogradnje Maje Runjić Havstad koja kaže da je Hrvatsku
zahvatila plastofobija: ”Zašto plastična vrećica? Zato što je
lagana, higijenska, troši malo resursa, možete je reciklirati,
možete je spaliti gori bez problema. Po svim saznanjima nema
boljeg rješenja za nošenje stvari”.
Novim zakonom stotine ljudi bi moglo ostati bez posla, a jedna od
radnica u tvornici vrećica Božica Grđan kaže: ”Mi svi imamo
djecu i roditelje, svi imamo puno kredita tako da nam ova firma i
posao puno znači”. Imaju i proizvodnju biorazgradivih vrećica,
ali to tržište nije zaživjelo, naime, kako kaže Drčić: ”One su
defintivno bolje nego one od papire. No ono za što se mi zalažemo
je kružna ekonomija da da plastičnu foliju prikupimo, sortiramo i
vratimo u proizvodnju”.
Međutim, ne plastičnim vrećicama i jednokratnoj plastici rekla je
Europska unija, ali i 57.000 hrvatskih građanki i građana u
anketi Greenpeacea. SDP je imao sličan prijedlog, ali je odbijen.
Bivši ministar zaštite okoliša smatra da je vremena za provedbu
ovog Zakona premalo. U Ministarstvu kažu da još izrađuju finalnu
verziju prijedloga Zakona i da tek onda ide na javno
savjetovanje. Zmajlović kaže: ”Došli smo do kraja mandata ove
Vlade bez realne šanse da se prijedlog nađe na klupama saborskih
zastupnika i zastupnica”.
Čak i ako se ne nađe, oproštaj od jednokratne plastike nikad nije
bio bliži.