Kako koronavirus ne poznaje naciju, granice, bogate i siromašne, tako ni otkazi ne poznaju struku i razinu obrazovanje
Od početka epidemije do danas u Hrvatskoj je otkaz dobilo 27.000
ljudi. Još ih je najmanje toliko ostalo bez posla koji su ga u
sezoni tek trebali dobiti. A više od pola milijuna radnika sada
prima državni minimalac.
Nema sumnje, čekaju nas teški ekonomski problemi. Neki kažu,
svijet čeka depresija gora nego ona 1929. A
jedan britanski vladin ured usudio se prognozirati da ih čeka
najgora recesija u 300 godina. Što se uopće tamo
događalo prije tri stoljeća? Kakav je bio život u vrijeme Velike
depresije? I što nas čeka?
Crni petak 1929. – sve što se dotad činilo kao “zlatna koka”
nestalo je padom burze. Velika depresija
zatvorila je brojne tvrtke, a milijuni radnika ostali su bez
posla. 91 godinu nakon, koronavirus srušio je ekonomiju. A
najcrnji scenariji kažu da će ova kriza biti gora od velike
depresije.
“Takva jedna nevjerojatna kriza u kojoj su ljudi počeli
gladovati, ne mislim da će ljudi danas gladovati, ali je bilo
slučajeva gdje su Amerikanci, u nekim državama svi bili
pothranjeni, a neki su kao u New Yorku umrli od gladi. Ja
mislim da nismo u ovakvom stanju”, smatra povjesničar
Tvrtko Jakovina.
Trenutno stanje je takvo da je od početka epidemije u Hrvatskoj
bez posla ostalo 26.964 ljudi.
“Tom broju treba još dodati koliko bi ljudi u ovom periodu bilo
zaposleno, a nije zaposleno. Tako da je šteta zapravo puno veća.
Govorimo o 40 tisuća ljudi jer bismo imali veću zaposlenost
za 40 tisuća osoba”, napominje Igor Žonja,
vlasnik portala Moj posao.
Kako koronavirus ne poznaje naciju, granice, bogate i siromašne,
tako ni otkazi ne poznaju struku i razinu obrazovanje. Bez posla
ostaju konobari, psiholozi, odvjetnici…
“Lakše je odgovoriti za koga uopće ima posla. Zdravstvo nema
uopće pad. Graditeljstvo ima pad od 33 posto, to još tretiramo
kao dobar pad. Poljoprivreda ima pad od 45 posto. Skrb ima pad
oko 53, a proizvodnja 54 posto”, nabraja Žonja.
Država reagira bolje nego 2008.
560 tisuća radnika danas plaću ili dio nje dobiva od države –
4000 kuna. 96 tisuća poslodavaca na taj način plaća svoje
radnike. Nema velike krize s kojom danas ne uspoređuju
koronakrizu. Deset godina je Hrvatskoj trebalo da se oporavi od
one iz 2008. Tada su mjere za spas bili veći porezi, zato su
danas ekonomisti optimističniji.
“U današnje vrijeme puno proaktivnije i brže djeluju. Poglavito u
odnosu na gospodarstvo sa svakojakim setom mjera. Možemo
razgovarati je li trebala biti ovakva ili onakva mjera, mjere se
donose. I ne gleda se da se rješavanje situacije rješava kroz
podizanje poreza ili sličnih nameta. Druga stvar je bitna, bez
obzira što u ovom trenutku nismo članica eurozone ipak iza nas je
kompletna infrastruktura Europske unije”, kaže ekonomski
analitičar Hrvoje Japunčić.
Kako će tek pronalazak cjepiva protiv virusa značiti kraj
pandemije tako će tek tada i ekonomija krenuti s ozdravljenjem. A
što dotad? Izvori iz britanske vlade kažu da bi u toj zemlji,
potraje li karantena do ljeta, mogli imati najgoru recesiju u
posljednjih 300 godina. Te 1720. godine izbila je velika kuga u
Marseilleu. Bila je to zadnja epidemija kuge takvih razmjera koja
je ubila oko 100 tisuća ljudi.
“U svijet prije 300 godina ljudi su jedan o drugome znali puno
manje. Ako niste bili elita, onda niste znali ništa već i o
susjednim područjima. To je bio svijet pothranjenih ljudi. U
velikom broju neinformiranih, puno više primitivnih ili neukih.
Mislim da su nefer te usporede, mislim da su one samo zbog efekta
da se kaže da u 300 godina nismo imali ništa slično”, rekao je
Jakovina.
Prilika da iz krize izađemo jači
A u posljednjih 30 godina ove države nije zabilježeno da se
birokracija obavlja putem maila, biljege također nitko ne traži,
a ljudi mogu raditi iz svojih domova. Rad od kuće donedavno se
smatrao revolucijom.
“Mi smo napravili anketu u svojoj Facebook grupi među pet tisuća
članova i 61 posto njih je reklo da nemaju reguliran rad od
kuće. 30 posto ih ima nekakav rad od kuće i 10 posto
pokušava nešto smisliti. Dakle, definitivno mislim da smo u
još jednoj fazi prilagodbe”, rekao je Hrvoje
Bujas, začetnik inicijative “Glas poduzetnika”.
Najbrže su se tome prilagodile IT tvrtke, među njima i Nanobit.
Njihovih 120 ljudi radi od doma.
alan sumina, suosnivač i izvršni direktor nanobia: “Iskreno, kod
nas to jako dobro funkcionira jer smo imali zadnjih mjeseci neke
testove gdje smo zapravo jedan dan dali mogućnost ljudima u
mjesecu da rade od doma. Tako da smo se mi na neki način
pripremili na to. Cijela organizacija rada je dosta dobra. Hoću
reći da neke stvari čak se brže naprave jer se ne gubi vrijeme na
nepotrebne sastanke”, rekao je suosnivač i izvršni direktor
Nanobita Alan Sumina.
I da, koronakriza uzet će brojna radna mjesta i nekima smanjiti
primanja, ali je s druge strane u tjedan dana digitalizirala
državu i otvorila pitanje samodostatnosti. Budemo li kao država
pametni, iz ove krize možemo izaći jači.
Izvor: Vijesti.hr