Čak i kad se broj novozaraženih slučajeva počne smanjivati nije gotovo - niti možemo znati kad će biti
Kad znanstvenici jednom pronađu cjepivo – tek onda se možemo
opustiti. Inače, prije točno godinu dana, u travnju 2019. svi su
pohrlili u kina, film Avengers Endgame iliti Osvetnici Završnica,
srušio je sve rekorde i zaradio najviše u
povijesti filma 2,8 milijardi dolara.
Ukratko, superheroji se bore protiv zlikovca Thanosa i od
milijuna krivih, samo je jedan ispravan način na koji ga mogu
pobijediti. Godinu dana poslije – zlikovac koji želi uništiti
planetu nije fikcija – samo je puno puno manji –
heroji su također stvarni, doktori, medicinske sestre i svi
ostali na prvoj liniji – no taj jedan ispravan način za pobjedu
još je nepoznat. Kada možemo očekivati “Koronavirus Endgame”
istražio je RTL Direkt.
Planove za 2020. stavite na čekanje! Čak i kad se broj
novozaraženih slučajeva počne smanjivati nije gotovo – niti
možemo znati kad će biti.
“Upravo zato je važna poruka danas svim građanima da više ne
misle da je virus pobjediv s toplim vremenom, da je virus
pobjediv s bilo kakvim vanjskim faktorima i da ćemo imati cjepivo
do tada. Odgovor na to je ne i najvažnije je da dok god ne
razvijemo cjepivo, a ono će doći najranije krajem ove ili
početkom iduće godine. Do tada jedino što funkcionira je imati
dobar zdravstveni sustav koji može pomoći oboljelima i držati se
striktno svih mjera”, rekao je znanstvenik Ivan
Đikić.
Posljedice kašnjenja sa strožim mjerama vidljive su na primjeru
SAD-a gdje je proteklih desetak dana gotovo cijela znanstvena
zajednica pozivala predsjednika Donalda Trumpa
da proglasi opću karantenu, ali on je tu odluku prepuštao
guvernerima, a neki od njih su se dugo opirali toj ideji – što je
stvorilo dosad neviđen pritisak na bolnice.
“Postoji akutni nedostatak kako testova, tako zaštitne opreme,
maski, respiratora, ventilatora. I mislim da to stvarno nije
dobro. Najkonzervativnija predviđanja kažu da će u sljedeća
četiri mjeseca u SAD-u biti između 100.000 i 200.000 mrtvih. Što
je jako pogubno za tako razvijenu zemlju”, ističe znanstvenik
Igor Štagljar.
U Hrvatskoj prema najavama članova stožera realno je očekivati da
će za nekoliko tjedana se s padom broja zaraženih ukinuti
pojedine mjere, ali do potpune otvorenosti granica prema
drugim državama kao prije koronakrize, neće doći još mjesecima.
Drugim riječima, osim domaćih turista koji čine deset posto
noćenja – ova turistička sezona vrlo je vjerojatno izgubljena.
“Ja sam osobno mišljenja da će nakon tri mjeseca izolacije broj
tih slučajeva smanjivati do te mjere da će biti moguće
relaksirati neke mjere izolacije. Npr. jedan dio radno
sposobne populacije moći će se vratiti na posao kako bi se
smanjio utjecaj na ekonomiju. To ne znači da će se stvari odmah
vratiti u normalu”, govori Štagljar, a mišljenje o tom segmentu
ima i Đikić:
“Potrebna je stvarno discipliniranost, bit će potrebno vjerojatno
nošenje maski. Bit će potrebno promijeniti komunikaciju. Prestat
ćemo ovo ljeto biti na plaži u grupama. Prestat
ćemo ovo ljeto svi zajedno sjediti po barovima. Je li to ogromna
žrtva jednog ljeta? Ja vjerujem da nije. Jer ako se budemo
ponašali ovo ljeto i ovu jesen zajednički djelotvorno, onda ćemo
imati sljedeću godinu bolju. Ako se ne budemo pridržavali toga
onda ćemo imati problema.”
To se vidi i na primjeru Kine i Hong
Konga gdje se pojavio drugi val novooboljelih. Zbog toga
je važno biti oprezan i kad prođe vrhunac.
“Moram naglasiti da se neće biti moguće vratiti na normalnu dok
se neki lijek ne pronađe ili dok se ne razvije
cjepivo što će biti najmanje za godinu dana. Morat ćemo
se naučiti živjeti ovako kako živimo sada u sljedećih 12 mjeseci,
ako ne pronađemo neki lijek”, kazao je Štagljar.
Đikić također naglašava da 2020. neće biti prema planu.
“Ova 2020. neće biti kakvu smo planirali. Moja obitelj i ja smo
imali planove kao i sve druge za ljeto i Uskrs. I sve to moramo
maknuti jer shvaćamo da samo s tim novim mjerama koje su nam
uvedene ćemo moći svladati ovu pandemiju
virusom jer vjerujem da će 2021. godina postati
puno normalnija s pojavom cjepiva.”
Znanstvenik Igor Rudan je objavio i pet ključnih
mjera nakon obrane od prvog vala i usporavanja rasta. To je
kontinuirano testiranje i odvajanje zaraženih, stvaranje zaštitne
mreže neprekidnim testiranjem 10.000 ljudi, grupiranje
stanovništva i promjena načina rada. Izbjegavanje
socijalnog kontakta i karantena za one koji dolaze iz inozemstva.
I tehnološka rješenja u vidu obavijesti građanima o koronavirusu.
Jer treba izaći iz karantene što prije i planirati već sada jer
još uvijek ne znamo ono što ne znamo o koronavirusu i to je
najopasnije.
Na vrlo je plastičan, ali zanimljiv način objasnio važnost
karantene. I to upravo na primjeru tigra koji je pobjegao iz
zoološkog vrta. Dakle, dvije su opcije. Jedna je
da ubije nekoga, a druga da ga se čvrsto pokrije mrežom. I
ukoliko dovoljno ljudi na čvrst način bude pridržavalo tu mrežu
tigar će biti nemoćan. Isto je s karantenom i koronavirusom.
Ukoliko će se ljudi pridržavati svih mjera tada ni koronavirus
neće biti toliko moćan.