Mjere vrijede samo za one poslodavce koji ne daju otkaze radnicima
Premijer Andrej Plenković održao je konferenciju
za medije i predstavio Vladin travanjski paket mjera za
gospodarstvo, kojim bi se trebale ublažile posljedice krize
izazvane pandemijom koronavirusa.
“Upravo smo održali uži kabinet i dogovorili sve
točke dnevnog reda, između ostalog paket mjera i zakonskih
prijedloga koje ćemo sutra usvojiti. Dio tih mjera predložit ćemo
Saboru na usvajanje. Riječ je o daljnjem suzbijanju krize zbog
pandemije koronavirusa. Krize kakvu svijet ne pamti. Europa,
naravno i Hrvatska, bez dvojbe je to najveća kriza
od Domovinskog rata. Svi skupa ćemo, kad prođe vrijeme,
pamtiti ožujak 2020. kao najzahtjevniji mjesec u ovom
tisućljeću”, rekao je Plenković i nastavio:
“Već sam rekao da smo u ratu protiv koronvirusa, panike i
društveno-ekonomskih posljedica pandemije. Situacija je
zahtjevna, teška i najveći problem je pitanje
neizvjesnosti jer nitko ne može procijeniti koliko će ovo
trajati. Utjecala je na promjenu naših života preko noći i znam
da nikome nije lako.”
Premijer smatra da još uvijek imamo kontrolu, ali i svjestan
je da se moramo prilagoditi situaciji.
“Svi se pokušavamo priviknuti na novu realnost, na novo normalno,
kako to nazivam. Pred nama je izbor, vrlo jednostavna dilema,
između spašavanja života i odustajanja od našeg načina života
dosad. U tom pogledu imamo jasan odabir – spašavati
živote. Ipak, situaciju još uvijek imamo pod kontrolom”, naveo je
pa se nadopunio:
“Naša je poruka da nam ništa nije važnije od zdravlja i moramo
pokazati odgovornost, solidarnost i snagu hrvatskog zajedništva.
Ovo je situacija u kojoj moramo biti osobno odgovorni. Stoga, u
kontekstu borbe protiv virusa, apeliram na sve da budu
strpljivi. Dio s panikom smo apsolvirali. Zato, budimo strpljivo
kako bismo pomogli onima koji se trude suzbiti širenje zaraze.
Treći, najzahtjevniji zadatak, koji je pred svima, jest pitanje
gospodarstva i pitanje socijalnih posljedica”, naglasio je
premijer i dodao:
“Prije dva tjedna smo predstavili prvi paket mjera, vrijedan oko
30 milijardi kuna. Koriste ga poduzeća u kojima je zaposleno
oko 400.000 ljudi. Na taj način spašavaju se radna mjesta. Taj
cilj je izrazito važan jer prve procjene razmjere ove krize na
globalnoj razini veće su od one iz 2008., koja je bila kriza
financijskog kapitalizma. Ovu krizu uspoređuje se s Velikom
depresijom iz 1929.”
Predstavljen drugi paket mjera
“Odlučili smo kao Vlada čvrsto stati
iza hrvatskih radnika i gospodarstva. Mjera koja
se predlaže, jest da se minimalac podigne na 4000 kuna neto i
teret doprinosa preuzima država na sebe. Ove mjere tiču se samo
poduzeća koje ne otpuštaju radnike”, važna je poruka premijera i
Vlade, no ona je tek početak:
“Druga mjera ide prema poduzećima kojima je rad onemogućen ili
znatno otežan i koji će biti dijelom ili u cijelosti
biti oslobođeni davanja. Idemo logikom da one tvrtke koje
imaju pad prihoda od oko 20 posto, imaju odgodu od 24 mjeseca.
Koji imaju manje od 20 posto, dovoljno su čvrsti da iznesu krizu.
Oni koji imaju prihode manje od 7,5 milijuna kuna, a imaju pad
prihoda veći od 50 posto, njih ćemo u potpunosti osloboditi
plaćanja poreznih obveza. One tvrtke koje ostvaruju više od 7,5
milijuna kuna, oslobađaju se porezne obveze proporcionalno s
padom prihodima za travanj, svibanj i lipanj.”
Vlada je mislila na sve sektore, što će obradovati one u
poljoprivredi i turizmu.
“Treći element jest plaćanje poreza na dodanu vrijednost (PDV) na
način dok se ne naplate izdani računi. Ova mjera sad vrijedi
za sve. Rok za predaju financijskih izvješća pomiče se na 30.
lipnja i ukida se plaćanje naknade Fini. Rekli smo i da će država
biti maksimalno štedljiva, svi ministri dobili su nalog za
obavljanjem samo poslova koji su nužni za funkcioniranje države.
Ništa osim toga. Sve ovo što radimo očekujemo i na razini
jedinica lokalne samouprave i na razini javnih poduzeća. Mi ćemo
na sjednici Vlade isto tako imati i prijedloge koji se odnose na
sektor poljoprivrede, gdje želimo usmjeriti proces nabave u
korist domaće poljoprivredne proizvodnje. Pomoći ćemo i malim
mljekarima, otkupit ćemo sve viškove, u to mogu biti
sigurni. Ujedno, idemo i s mjerama u sektor koji je najpogođeniji
krizom, a to je resor turizma”, naglasio je premijer i objasnio:
“Promijenit ćemo niz zakona, koji će pomoći hotelijerima,
agencijama, iznajmljivačima… i tako će lakše prebroditi krizu.”
Na redu su razgovori sa sindikatima…
“Moramo sa socijalnim partnerima razgovarati o daljnjim potezima.
Također, nema neisplate mirovina. Nadalje, tražimo izvore
financiranja i gledamo sve mogućnosti kako bismo olakšali
situaciju. Siguran sam da ćemo unatoč preprekama pronaći sredstva
i namirili obaveze. Također, ova situacija ne smije biti podloga
za sukob javnog i privatnog sektora. Naša je želja da se sve
odluke donose sa suglasjem, razgovarat ćemo sa svima i vidjeti
koliki je prostor za eventualne uštede.”
Ipak, sindikati su kroz otvoreno pismo kritizirali
poslodavce jer novac ne ide radnicima i premijer je upućen u to.
“Ministarstvo financija ima jasan uvid u to gdje ide novac i kako
se troši. Ovaj potez služi da radnici dobiju plaću”, ističe
Plenković.
“Što se turizma tiče, situacija je najkritičnija”
Jedan od zahtjeva bio je moratorij za kreditne obveze, ne
samo za tvrtke nego i građane.
“Od danas je krenuo moratorij na sve dužnike i očekujemo
razumijevanje banaka. Sve mjere vrijede naredna tri mjeseca”,
pojasnio je premijer te otkrio prognozu za dulje razdoblje krize
i što očekuje za turizam:
“Što se tiče ova tri mjeseca, osigurat ćemo sredstva za
pokrivanje mjera koje smo predložili, kao i obveza države. Ići
ćemo postupno. Prvi izvori financiranja bit će s HNB-om,
komercijalnim bankama, Ministarstvom financija… Razgovaramo o
mogućnostima angažmana mirovinskih fondova, razgovarat ćemo
s međunarodnim financijskim institucijama, Europskom
središnjom bankom… Mi smo država koja je na putu u eurozonu i
ta činjenica je izrazito važna. Ovo je situacija u kojoj bi nam
bilo puno bolje i puno lakše da imamo na raspolaganju uobičajene
mehanizme kao članice eurozone. Što se turizma tiče, situacija je
najkritičnija. Ne bih spekulirao o tome koliki su efekti.”
Premijer je rezimirao troškove
“Što se tiče ukupnog efekta ovih mjera, ona prva s podizanjem
minimalca bit će oko 8,5 milijardu kuna, ova druga mjera koja se
odnosi na otpis poreza je otprilike devet do 12
milijardi kuna, sve što će ići kroz kredite, kad se sve skupa
zbroji, bit će više od prvih 30 milijardi kuna. Napravit ćemo
procjenu i preciznije reći brojke. Što se tiče rezanja troškova,
bit će ozbiljni. Pravi rezovi slijede s plaćom u svibnju. Želimo
razgovarati sa sindikatima i imamo neke ideje, želimo zajednički
ići u mjere.”
Parafiskalni nameti često se spominju u smislu rezova, ukidanja,
ušteda.
“Trenutno imamo oko 448 nameta, a njih dvadesetak su najteži i
iznose oko 7,5 milijardi kuna. Pola od toga ide na građane, a
pola na poduzetnike. Namjera je jedne radne skupine da
se ide u smanjivanje onoga što se može smanjiti.
Mirovine, primjerice, ni u kakvim okolnostima nećemo dirati, to
ne dolazi u obzir, isplate idu od 8. travnja.”
Svejedno, novonezaposlenih ima oko 14.000 u ovom trenutku
i upitna je naknada koju dobivaju.
“U ovom trenutku ne možemo korigirati naknadu jer nam je bitno
zadržati radna mjesta pa naknade nećemo korigirati. Što se
zaposlenih tiče, mjerom o primanju 4000 kuna neto bit će
obuhvaćeno oko 400.000 zaposlenih, a mi smo radili
projekciju na 500.000 zaposlenih u travnju, a u svibnju i
lipnju i do 600.000”, objasnio je na kraju ministar rada i
mirovinskog sustava Josip Aladrović.