Stručnjaci navode da se virus više sati i dana može zadržavati na plastici
Preporuka je da ne izlazimo iz kuća i toga se i pridržavamo, no
što je s odlascima u trgovine koji su neizbježni? U njih bi
trebali ići što rijeđe, ali to ne znači stvarati mjesečne zalihe.
Slobodna Dalmacija donosi smjernice našeg
HZJZ-a, stranih i domaćih zdravstvenih organizacija, stručnjaka
koje će vaš odlazak u trgovinu učiniti što sigurnijim.
Molekularni biolog Gordan Lauc prenio je
istraživanje iz “New England Journal of Medicine”, koji se, kaže,
smatra ozbiljnim izvorom informacija.
“Ovaj nesretni virus koji uzrokuje COVID-19 živi vrlo dugo na
raznim površinama. Najgora je, čini se, plastika na kojoj je
vijabilan i nakon dva dana. Dakle, ako netko kašlje u ruku i onda
dira nekakva mlijeka, jogurte, pakete toaletnog papira ili sl. u
trgovini, ako nemate sreće i naletite na takvo pakiranje i nakon
dva dana, možete donijeti virus kući. Trgovci, pazite što radite.
Ako je netko sumnjiv, šaljite ga odmah kući, jer će inače vaša
trgovina postati izvor zaraze. Zamislite samo da je blagajnica
slučajno zaražena…”, napisao je Lauc na svom Facebooku.
Prije ulaska u trgovinu dezifincirajte ruke, ali i kad izađete,
prije nego sjednete u auto. Kroz trgovine prođu stotine i stotine
ljudi i to su trenutačno najveća okupljanja ljudi. A virus, kako
su već upozorili znanstvenici, može dugo živjeti (satima i
danima) na plastici, metalu. To uključuje i ambalažu u trgovinama
ili pak kolica i košare koje su dirale stotine osoba.
U trgovinama držite razmak od 2 metra i nemojte nepotrebno dirati
namirnice na policama.
Po povratku kući, izujete se u hodniku, skinite odjeću sa sebe,
ali ju ne tresite nego ju odvojite sa strane (najbolje na
provjetrivanje ili pranje). Dezinfekcijskim sredstvom na bazi
alkohola poprskajte ključeve, mobitel, novčanik. Sve što ste
dirali rukama vani. Ruke dobro operite sapunom i toplom vodom.
Namirnice koje ste kupili, ako nisu kvarljive, možete odložiti u
neku drugu prostoriju, i tek dan poslije raspakirati i unijeti u
kuhinju. Plastične i druge površine na ambalaži možete prebrisati
u rastvoru sapunice, te tu krpu poslije oprati na visokoj
temperaturi ili baciti.
Stručnjaci navode da se virus više sati i dana može zadržavati na
plastici i drugim materijalima.
“Pranje sapunom trebalo bi pomoći. Iako sapun i voda neće ubiti
sve klice, čišćenje sapunom trebalo bi biti učinkovito u
uklanjanju koronavirusa i ostalih mikroba s površine”, napisao je
New York Times u svom vodiču.
Neki izvori spominju da i brisanje ambalaže octom pomaže, iako se
ne zna ubija li viruse i u kojoj mjeri. Prirodni antiseptici
nemaju tako snažna antimikrobna svojstva kao sintetski, ali su
gotovo netoksični, nemaju nuspojava i ekološki su opravdani,
navodi Nastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske
županije, uz napomenu da se ocat kao sredstvo za opću
dezinfekciju primjenjivao kod raznih epidemija u povijesti.
“Ocat ima kiseline u sebi i ima sposobnost oštećenja bakterija i
virusa, ali to nije nešto što bih preporučio da spriječim širenje
koronavirusa”, kaže stručnjak za zarazne bolesti Amesh A. Adalja
iz centra “John Hopkins”.
Ocat možete koristiti tako jedino ako nemate ništa bolje.
Naškoditi neće, a možda će pomoći.
Za kraj, dobro operite vlastite ruke sapunom i pod toplom vodom
najmanje 30 sekudni.