Istraživanje finskog socijalnog psihologa Jana-Erika Lönnqvista provedeno na 1892 vozača automobila otkrilo je kako su vozači BMW-a, Audija i Mercedesa egocentrični, argumentirani, karakterno neosporni i neosjećajni muškarci, koji će zbog toga češće kršiti prometne propise
Uz pojedine marke automobila često se vežu stereotipi o osobnosti
i vozačkim sposobnostima njihovih vozača. Tako se smatra da su
vozači BMW-a, Audija i Mercedesa bezobzirni i bahati u prometu.
Duboke predrasude o toj skupini vozača, osim policije, čije
statistike oni redovito pune, privlače i psihologe sa Sveučilišta
u Helsinkiju.
Jan-Erik Lönnqvist, profesor socijalne
psihologije, imao je iste stereotipe o vozačima BMW-a, Audija i
Mercedesa te se pitao uzrokuje li njihov limeni ljubimac da se
ponašaju agresivno ili su to specifične vrste ljudi koji bi
ionako kršili prometne propise, piše
Autoklub.
“Primijetio sam da su oni koji prolaze kroz crveno svjetlo, ne
propuštaju pješake i uglavnom voze nesmotreno i prebrzo, često
oni koji voze brze njemačke automobile”, objasnio je Lönnqvist.
Bogatstvo maknuto iz popisa hipoteza
Ranija su istraživanja potvrdila da vozači skupljih automobila
češće krše propise, ali to je uglavnom objašnjavano pretpostavkom
da bogatstvo ima koruptivni učinak na ljude, odnosno tjera ih da
puno troše i da se “pokazuju” odnosno da se neetički ponašaju u
raznim situacijama. No, Lönnqvist se pitao jesu li određeni ljudi
privučeni određenim automobila bez obzira na bogatstvo i jesu li
ionako skloni kršenju propisa.
Čak 1892 vlasnika automobila odgovorilo je na njegova pitanja o
automobilima, navikama potrošnje, bogatstvu, ali i osobnosti.
Analizom odgovora s pomoću psihološkog modela “pet faktora”
(otvorenost, savjesnost, neurotičnost, ekstraverzija,
susretljivost), Lönnqvist je ustvrdio kako će BMW, Mercedes ili
Audi voziti egocentrični, argumentirani, karakterno neosporni i
neosjećajni muškarci.
“Te osobine ličnosti objašnjavaju želju za posjedovanjem
proizvoda visokog statusa, a iste osobine objašnjavaju i zašto
takvi ljudi krše prometne propise češće od ostalih”, kaže
Lönnqvist i dodaje kako je novac ipak presudan faktor te da se
vlasnici statusnih marki smatraju superiornima i vole to
pokazati.
Savjesni ljudi također vole luksuzne jurilice
No, istraživanje je iznjedrilo i neočekivani rezultat. Naime, i
savjesni ljudi također kupuju njemačke automobile visoke klase.
Razlog tomu je što su oni u pravilu ugledni, ambiciozni,
pouzdani, dobro organizirani, vode računa o sebi i svom zdravlju
te su često uspješni u poslu.
“Poveznica se vjerojatno objašnjava važnošću koju pridaju visokoj
kvaliteti. Svaka marka automobila ima specifičnu sliku, a vozeći
pouzdan automobil šalju poruku da su i sami pouzdani”, objašnjava
Lönnqvist.
Zanimanje za automobile visoke klase su kod savjesnih ljudi u
jednakoj mjeri pokazivali i muškarci i žene, a kod onih koji su
više posvećeni sebi interes su pokazivali samo muškarci.
Lönnqvist ne zna zašto je to tako, no pretpostavlja da je to zbog
različite percepcije automobila kao statusnog simbola kod
muškaraca i žena. Lönnqvist vjeruje da bi još
istraživanja metodom “pet faktora” moglo dovesti do boljeg
razumijevanja razloga kupnje njemačkih luksuznih vozila.
“Bilo bi sjajno da su potrošači imali druge, održive načine
prikazivanja svog statusa, a ne površnu potrošnju luksuzne robe
poput njemačkih automobila, koja često ima negativne posljedice.
Već primjećujemo kako vožnja električnim automobilima danas
predstavlja pitanje statusa, a ne stvarnu brigu za okoliš, dok se
SUV-ovi s visokim emisijama štetnih plinova među dobro
potkoženima više ne smatraju cool”, zaključio je psiholog
Lönnqvist.