Vrhunski stručnjak i direktor velikog istraživačkog centra za globalno zdravlje prof. dr. sc. Igor Rudan smiruje javnost - nema mjesta panici zbog koronavirusa, a strah od istoga ne bi trebao biti veći negoli od vožnje automobilom ili gripe koja se pojavljuje svake godine
Poznati stručnjak, direktor Centra za globalno
zdravlje Sveučilišta u Edinburghu, direktor suradnog
centra Svjetske zdravstvene organizacije Sveučilišta u Edinburghu
i glavni urednik međunarodnog znanstvenog časopisa
“Journal of Global Health” prof. dr. sc. Igor
Rudan oglasio se na svom Facebook profilu o
koronavirusu. Kaže kako je primio brojne upite pa je odlučio
smiriti javnost i upozoriti kako nema mjesta panici.
Prenosimo njegovu izjavu:
“Kad god se vratim u Hrvatsku u kraće ili dulje posjete,
prijatelji me znaju duhovito upozoriti: “Igore, ovdje u Hrvatskoj
ti oprez nije dovoljan. Potrebna je paranoja!”. Ako je to i
istina, bojim se da su neki ljudi takav način razmišljanja počeli
primjenjivati i na novonastalu situaciju s koronavirusom. Želio
bih reći da je u ovom slučaju oprez ipak sasvim dovoljan, ali
paranoja doista nije potrebna.
No, pitanje je samo koliki bi taj oprez trebao biti? Iako je
ozbiljnom znanstveniku nezahvalno prognozirati bilo što u vezi
širenja sasvim novog i nepoznatog virusa cijelom ljudskom
populacijom u svijetu, te predvidjeti svaki pojedinačni događaj,
tijekom protekla dva mjeseca prikupli smo o novom koronavirusu
COVID-19 ipak dovoljno podataka za barem neka predviđanja.
Ukoliko se novi koronavirus vremenom sasvim proširi Hrvatskom i
uspije zaobići brojne mjere prevencije koje su trenutno na snazi,
broj njegovih žrtava trebao bi, barem otprilike, biti usporediv s
brojem žrtava od gripe ili od cestovnih prometnih nesreća u istom
razdoblju. To znači da je određen zdrav oprez preporučljiv.
Taj je oprez razuman dok god je na istoj razini kao i
blaga bojazan koju možda osjećate kada sjedate u automobil i
pripremate se na malo dulji put, ili kada čujete na vijestima da
je u Hrvatsku stigla gripa.
Ako zbog novog koronavirusa osjećate strah veći od toga kad
sjedate za volan ili čujete da stiže gripa, a koji vam je već
dobro poznat, znači da taj strah više nije razuman i da ste
počeli podlijegati atmosferi panike. Tu paniku izazivaju u vama
stalni medijski napisi i način njihovog isticanja, a ne
općeprihvaćene i znanstveno utemeljene spoznaje o koronavirusu.
Ako ste se počeli i ponašati drugačije no što se ponašate tijekom
zimskih mjeseci, tijekom epidemije gripe, primjerice, skupljate
zalihe hrane ili nosite maske ulicom, to ponovo nije ponašanje
koje je usklađeno sa stvarnim razmjerima opasnosti.
Često me ljudi ovih dana, međutim, pitaju zašto se onda uopće o
koronavirusu toliko piše i brine, a o gripi ne, ako je gripa
možda i opasnija bolest? Razlog je djelomično taj što nam je
gripa već desetljećima dobro poznata bolest, vraća se svake
godine i imamo iskustva s njezinim manifestacijama na desecima
milijuna oboljelih u svijetu, znamo kako unaprijed razviti
cjepiva protiv nje, a počeli smo na tržištu dobivati i prve
donekle djelotvorne lijekove.
Za razliku od gripe, novi koronavirus nam je nepoznat i
oprezni smo najviše zbog toga da nas ne bi iznenadio.
Ako taj virus trenutno ima ikakav interes, to je da se prilagodi
ljudskoj vrsti kao svom novom rezervoaru u kojem će se nastaviti
množiti, a ne da nas ubija. Virus sada, širenjem kroz ljudsku
vrstu, nastavlja mutirati kako bi nam se što brže i bolje
prilagodio. Mnoge od tih mutacija učinit će ga manje opasnim za
naše zdravlje, jer će nam se na taj način bolje prilagoditi.
Međutim, neke bi ga nasumične mutacije mogle učiniti i opasnijim,
a zbog toga moramo biti na oprezu dok ga bolje ne upoznamo i dok
se pandemija ne završi. Nije vjerojatno da će novi koronavirus
virus mutirati na način da bi u mnogih zaraženih mogao postati
značajno opasniji nego što je sada, ali to ćemo smjeti
definitivno tvrditi tek kada pandemija završi.” –
izjava je prof. dr. sc. Igora Rudana.