Stiže li ‘era niskih kamata’?

Kamate na kredite po prvi put u povijesti ispod tri posto – banke nisu zadovoljne

Dusko Jaramaz/PIXSELL

Bankarskom sektoru dugoročno ne odgovaraju niske kamate pa su izrazili nezadovoljstvo

Dobra vijest za sve korisnike kredita – banke najavljuju
smanjenje kamatnih stopa pa je i HPB prije nekoliko dana objavio
da od 1. siječnja 2020., zbog smanjenja nacionalne referentne
kamate (NRS), snižava kamatne stope na sve postojeće kredite
građana s promjenjivom kamatnom stopom: za kune za 0,10 postotnih
bodova te za eure za 0,09 postotnih bodova.

Podaci HUB-a, javlja
Večernji list,
pokazuju da su prosječne
kamatne stope na stambene kredite u Hrvatskoj prvi put u
povijesti u rujnu pale ispod tri posto: efektivna kamatna stopa
za stambene kredite iznosi 2,8 posto, za potrošačke 5,8 posto, a
za kredite tvrtkama 3,3 posto.

Ipak, kamate kod nas ne mogu pasti ispod dva posto jer je, prema
odluci Ministarstva financija, to tržišna kamata: kreditira li
ispod tog limita banka, bilo koja druga institucija ili tvrtka,
na to mora platiti doprinose i porez na dohodak.

Stiže li ‘era niskih kamata’?

Bankarskom sektoru dugoročno ne odgovaraju niske kamate pa su
izrazili nezadovoljstvo:

“Negativne kamate nikako nisu dobre. Ni za gospodarstvo ni za
štediše. Niske su kamate, doduše, dobra okolnost za zadužene
građane i za poduzeća kojima je dostupan jeftin novac”,
komentirao je predsjednik uprave Erste banke Christoph
Schoefboeck
, koji smatra da visoko likvidan bankarski
sektor može zadovoljiti sve potrebe za financiranjem građanstva i
poduzeća.

Već se neko vrijeme u spominje teza o nastupanju “ere niskih
kamata” koja bi se mogla dugoročno zadržati. Na štednju to očito
nema prevelikog utjecaja jer i dalje raste; prosječne kamatne
stope na dugoročne depozite građana u hrvatskim bankama iznose
0,7 posto, a na kratkoročne su pale ispod 0,5 posto – držanje
novca u banci počelo se tretirati skoro kao trezor. Bankarski i
općenito financijski sektor koji više ne uspijeva ostvariti veće
prinose morat će se prilagoditi novim okolnostima.

U njima će se veća borba odvijati na preotimanju postojećih, već
zaduženih klijenata, koji i dalje otplaćuju stare skuplje
kredite, ponudom povoljnijih uvjeta, nego na novim plasmanima.

Preporučeno
Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video?
Pošaljite nam na mail redakcija@sib.hr ili putem forme Pošalji vijest
Komentari