Koliku štetu stvara plastika govori i to da ona čini 90 posto morskog otpada
U borbi s jednokratnom plastikom Njemačka je donijela zakon o
zabrani plastičnih vrećica u trgovinama, iznimke
su one za voće i povrće.
U borbi s jednokratnom plastikom Njemačka je donijela zakon o
zabrani plastičnih vrećica u trgovinama, iznimke
su one za voće i povrće.
Vrećice debljine od 15 do 50 mikrona u Hrvatskoj se naplaćuju, a
pokraj onih tanjih mora stajati natpis o štedljivom korištenju. O
rezultatima tih mjera ovisi hoće li se one potpuno
zabraniti. Resorni ministar poručuje da izmjene
zakona idu u smjeru ukidanja jedokratne plastike.
“Prva polovica iduće godine je razdoblje kada predsjedamo EU i
moramo biti primjer drugim zemljama članicama. Na koji način?
Tako da jednostavno zabranimo upotrebu nekih plastičnih proizvoda
za jednokratnu upotrebu koji ne pridonose zaštiti okoliša”,
istaknuo je Tomislav Ćorić, ministar zaštite
okoliša i energetike.
U Hrvatskoj se na godinu potroši tri tisuće tona
plastičnih vrećica, što znači da svaki građanin potroši njih 150.
Proizvođači vrećica posljedice novih mjera već osjećaju.
“To je rezultiralo velikim padom proizvodnje, u tom segmentu mi
smo pali za 70 posto. Ovo što je sad Njemačka potpuno zabranila,
to će dovesti do daljnjeg pada, u svakom slučaju ovo nije dobro
za nas”, kazao je Kruno Horvatiček, proizvođač
plastičnih vrećica.
Koliku štetu stvara plastika govori i to da ona čini 90 posto
morskog otpada, a velik dio je upravo jednokratna plastika.
“Plastika nikad ne nestaje, ona nikad ne nestaje iz okoliša. Ona
postaje sve manja i manja dok oku ne postane nevidljiva”,
objasnio je Mosor Prvna iz WWF Adria.
Neki trgovački lanci u Hrvatskoj s početkom iduće godine najavili
su ukidanje plastičnih vrećica, ali i jednokratnih plastičnih
proizvoda iz svoje ponude. Oko jednoga se slažu svi, najvažnije
je mijenjati ponašanje građana.