Kaos je i u Vladi. Ministrica Divjak predlaže neka prijelazna rješenja o kojima resorni ministri nemaju pojma
Sindikalno cirkuliranje štrajkom ušlo je u treći tjedan i kako
sad stvari stoje ući će i u četvrti. Vlada je, naime, pozvala sve
sindikate državnih i javnih službi za pregovarački stol, ali samo
kako bi razgovarali o povećanju osnovice.
Međutim, školske sindikate ne zanima osnovica nego koeficijenti
pa su se od tog stola
ustali. S druge strane, mediji razotkrivaju potpuni kaos u
sustavu plaća pa je tako Večernji list došao do
brojke da samo u zdravstvu ima više od 530 različitih dodataka na
plaću.
S treće strane, kaos i u Vladi. Ministrica Blaženka
Divjak predlaže neka prijelazna rješenja o kojima
resorni ministri nemaju pojma, a sindikati mole da ih političari
prestanu zastupati, a mediji provocirati. Naime sindikalni lideri
su jako osjetljivi na pitanje “Kolika je vama plaća?”
Nije došao premijer, kojeg su zvali bećarcem, ali jesu nadležni
ministri. No šefovi dvaju školskih sindikata s jutrošnjeg su
sastanka – otišli.
“Nema pregovora o osnovici dok ne riješimo zaostajanje. Upravo to
mi sada činimo, i u ime 68 tisuća zaposlenih tražimo da se krene
rješavati problem. Ignoriranje problema ga neće riješiti”, kazao
je Branimir Mihalinec, predsjednik Nezavisnog
sindikata zaposlenih u srednjim školama.
A problem je, kako od početka štrajka tvrde sindikati,
zaostajanje koeficijenata složenosti poslova, a onda i plaća, za
drugim zaposlenicima u javnom sektoru. A pritom nije sigurno ni
kolika im je prosječna plaća.
U jeku štrajka svi su se pozivali na istraživanje
Paylaba prema kojem učitelj u Hrvatskoj prosječno ima
5.950 kuna, ministarstvo pak tvrdi prosjek je znatno veći – 7.135
kuna. Na fake news prvi su upozorili na Telegramu.
“Trebalo nam je pet dana da dođemo do brojke koja je prosječna
plaća nastavnika u Hrvatskoj, prema Ministarstvu obrazovanju.
Eto, za tu brojku smo danas od sindikata čuli da je ona lažna,
prema tome bi trebalo ispasti ministarstvo barata lažnim brojkama
ili medijima dila lažne informacije”, ističe Dora
Kršul, novinarka Telegrama.
Ni s tim famoznim koeficijentima nije jednostavno – u Večernjem
listu su usporedili platne liste i otkrili da viši
koeficijent ima administrator u ministarstvu
nego policajac ili medicinska sestra, kao i daktilograf u
državnoj službi u odnosu na bolničara. Dok se koeficijenti ne
usklade, u HNS-u za učitelje predlažu kompenzacijsku mjeru od 150
milijuna kuna godišnje.
“Umjesto da Vlada pregovara sa sindikatima koji su u štrajku o
njihovim zahtjevima, ona pregovore radi sa koalicijskim
partnerima, s tim da si HNS preuzima pravo da u naše ime
pregovara. Mi nismo HNS ovlastili da pregovara u naše ime i neka
se maknu iz toga”, naglasio je Mihalinec.
Koalicijski partneri gledaju različito i na razgovore o
koeficijentima.
“Jučer je očito bio razgovor o osnovici, ali u sljedećih nekoliko
dana se mora dogoditi i razgovor o tome”, smatra Divjak, ministar
rada Josip Aladrović bio je nešto kritičniji:
“Nemam te informacije, ne znam tko je najavljivao sastanak, ali
mi smo na današnjem sastanku htjeli razgovarati o svim temama
koje su predmet kolektivnog pregovaranja i naći rješenje.
Međutim, s druge strane, želja za rješenjem nije postojala.”
Kod sindikalnih čelnika nema želje ni otvoreno pričati o svojim
plaćama. I to iako je sam premijer rekao kako neće sjesti za stol
s onima koji imaju veću plaću od njega.
“Plaća predsjednika sindikata Preporod je poznat svim članovima
sindikata i može se provjeriti na druge načine. Ona je barem
dvostruko niža od premijerove”, objašnjava predsjednik sindikata
Preporod Željko Stipić, a predsjednik Nezavisnog
sindikata znanosti i visokog obrazovanja Vilim
Ribić podosta se naljutio kad je upitan o plaći:
“Ja vas pitam zašto sada otvarate to pitanje? Kako niste ništa
pitali svih ovih mjeseci? Pozdravite urednika. Dalje?”
Dalje je Ribić ipak otkrio da mu je plaća u razini državnog
tajnika, dakle između 15 i 17 tisuća kuna. A dalje se doznalo i
da su šefovi dvaju školskih
sindikata, Mihalinec i Stipić ovog vikenda, dok je
štrajk u punom jeku, u luksuznim hotelima u Splitu i Zadru,
okupili sindikalne povjerenike na redovnim godišnjim skupštinama.
“Meni je potpuno jasno, i to su nam iz samih sindikata rekli, da
je to bilo dogovoreno unaprijed, da nisu mogli znati da će u ovom
trenutku biti štrajk, i to je sve u redu. Međutim, ako se tako
poklopilo, poruka je prilično loša”, tvrdi Kršul.
Cirkularni štrajk danas već četvrti dan dolazi u Zagreb, uz njega
i u Dubrovačko-neretvansku županiju. Ako potraje, a mogao bi, sve
je izglednije da će dane provedene u štrajku i nastavnici i
učenici morati nadoknađivati u lipnju.