NIJE TEŠKO

Imamo najskuplji državni aparat u Europi: Gdje država može uštedjeti 160 milijuna kuna koje traže sindikati?

Razlika između onoga što traže sindikati i onoga što im nudi Vlada je oko 160 milijuna kuna na godinu

Oni traže 480, država nudi 320. 160 milijuna kuna, kažu, nemaju
gdje naći. Pa smo ih potražili mi.

Za početak, gradova i općina imamo više nego Velika Britanija. Pa
je tako MOST predlagao da se taj broj smanji.

 ”Imamo previše političara na plaći. Radi se o 8000
lokalnih dužnosnika. Imamo te županije koje služe samo za
uhljeljivanje stranačkih kadrova. Mi mislimo da se tu radi o
uštedi od 4 milijarde kuna”, kaže Marko
Sladoljev
(MOST) saborski zastupnik.

Najviše bismo uštedjeli kad bi nam država bila jeftinija.
Hrvatski BDP iznosi 365 milijardi kuna, od toga 20 posto otpada
upravo na samu državu – plaće i materijalne troškove. To nas
košta 73 milijarde kuna. Tako najviše u Europi trošimo upravo na
vlast.

“Nevjerojatna činjenica: imaš državu u kojoj pada broj
stanovnika, a raste broj ljudi zaposlenih u javnom sektoru. To je
potpuno nedopustivo. 44 milijarde na plaće ljudi u javnom sektoru
koji je disfunkcionalan!”, kaže Davor Huić, predsjednik udruge
Lipa.

Evo kako ministar financija objašnjava da imamo najskuplji
državni aparat u Europi.

”Ali činjenica je da kada gledate prema udjelu mase plaća u
BDP-u u rashodima proračuna, ona je u gornjoj polovici. Kada
gledate visinu plaća prema prosječnoj plaći i po stanovniku, nije
Hrvatska toliko loše pozicionirana”, kaže Zdravko
Marić
, ministar financija.

Mjesta za uštedu sigurno ima. Samo javna nabava košta nas oko 44
milijarde kuna na godinu. Država je lani potrošila 39 milijuna
kuna na donaciju Sveučilišnoj kliničkoj bolnici u Mostaru.
Milijardu i pol kuna platili smo za jamstva HŽ infrastrukturi, a
lani smo dali 2,5 milijarde na jamstva za Uljanik. Ove godine čak
923 milijuna kuna za – jaružalo.

Kako je to nesretno jaružalo sada u državnom vlasništvu, ona ga
želi prodati pa je procijenjena vrijednost 700 milijuna kuna.
Dakle u startu smo izgubili i više nego potrebnih 160 milijuna
kuna za zahtjeve sindikata.

”Ako budemo i dalje sanirali gubitke kompanije, možemo se
zapitati hoće li nam ostati dovoljno novca za normalno
funkcioniranje države, školstva, zdravstva?”, kaže ekonomska
analitičarka Vedrana Pribičević.

Evo gdje još državni novac curi. Država sufinancira prijevoz
učenicima pa su lokalni prijevoznici koji drže monopol odlučili
povisiti cijenu karata kako bi što više zaradili. Na taj problem
upozorava bivši gradonačelnik Đurđevca. Za mandata je proglašen
najštedljivijim gradonačelnikom u državi. Danas kao član Kluba
zastupnika Milana Bandića prokazuje autoprijevoznike.

”Recimo ovih traženih 100 milijuna u proračunu bi se kontrolom
svih postupaka nabave koji su provedeni samo ove godine, a odnose
se na prijevoz učenika mogli pronaći bez problema”, tvrdi
Željko Lacković, nezavisni saborski zastupnik.

Da nemamo uhljeba, bili bismo još i bolji. Vidi se to i iz Crne
knjige trošenja javnog novca.

”Najslavniji primjer iz Crne knjige bilo je 30.000 kuna
potrošenih na janjetinu koje je organizirao načelnik jedne općine
u zaleđu Zadra”, kaže Davor Huić, predsjednik
udruge Lipa.

Čini se da novca za plaće ima, samo da se racionalnije
troši. 

Preporučeno
Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video?
Pošaljite nam na mail redakcija@sib.hr ili putem forme Pošalji vijest
Komentari