U prosjeku, 86.536 ljudi na dan izostane s posla. I to zbog bolovanja na teret osiguranja ili pak poslodavca
Jeste li na kavi umjesto, primjerice, u krevetu, ako vaša
dijagnoza zbog koje ste otvorili bolovanje to zahtijeva
– mogu provjeriti kontrolori Hrvatskog zavoda za
zdravstveno osiguranje kojih je sve više i imat će sve
veće ovlasti.
”Prvo se pregledava medicinska dokumentacija. Ako nešto nije
jasno, kontrolor naravno može pozvati pacijenta u ambulantu
njegovog izabranog liječnika i pregledati ga. A u onom
najdrastičnijem slučaju, možemo ga posjetiti i na mjestu gdje je
prijavljen”, kaže Nenad Korkut, glasnogovornik
HZZO-a.
Svaki zaposleni stanovnik Hrvatske u prosjeku na bolovanju
provede šest dana na godinu.
”Nisam baš toliko puno bio na bolovanju. Po potrebi, kad sam čir
operirao. Malo veće te neke stvari”, kaže Marijan
Radeljić iz Zagreba.
”Ne sjećam se da sam ikad otvorila bolovanje”, kaže
Jelena Šuran.
Za razliku od njih, sada s posla izostaje više od
80.000 ljudi na dan. A kontrolori HZZO-a već su zatekli
nepravilnosti.
U prvih šest mjeseci pregledali su 7069 ljudi na
bolovanju. Za više od trećine njih, 2653, zatražili su da
bolovanje zatvore. Sto devedeset i sedam bolovanja otvoreno
je više nego prošle godine. A lani su bolovanja HZZO koštala
milijardu i pol kuna, jednako toliko i poslodavce.
Iako su bolovanja u većini slučajeva otvorena opravdano, neka od
njih neopravdano dugo traju. A liječnik ponekad teško može znati
je li pacIjent iskren.
”Nije lako to prepoznati. Ljudi se danas vrlo lako informiraju
putem Facebooka, putem tih internetskih stranica o simptomima
određenih bolesti. Pa mogu navoditi neke simptome koje nije lako
prepoznati, odnosno dokazati. Bilo da se potvrdi ili negira”,
kaže Milan Mazalin, liječnik u Domu zdravlja
Centar.
Ove se godine najviše bolovalo u Zagrebu, Gospiću, Čakovcu i
Krapini. Najmanje bolovanja otvarali su Dubrovčani, Virovitičani,
Koprivničani i Pazinjani.
Epidemije i infekcije, problemi s kostima, mišićima i kronične
bolesti najčešće natjeraju ljude da izostanu s posla. A o
tome koliko će dugo biti na bolovanju, odlučuju samo njihovi
liječnici.
”Problem je što se danas odgovornost za stopu bolovanja svela
samo na liječnike opće medicine. Koji imaju pravo, ali više
obvezu i krivnju ako nešto krene po zlu”, kaže Mazalin.
Pa će im laknuti kada kontrolori dobiju veće ovlasti jer će
zajedno odlučiti koliko i tko doista treba boraviti na bolovanju.