Najviše starijih građana bez ikakvih primanja ima na području istočne Hrvatske i južnog Jadrana
Nacionalna mirovina u Hrvatskoj trebala bi iznositi oko
1000 kuna za samca i 1600 kuna za nekoliko kategorija
osoba, od kojih nijedna ne ostvaruje pravo na mirovinu iz rada,
piše u srijedu Jutarnji list.
Na nju bi imale pravo osobe čiji ukupni prihodi nisu veći od 800
kuna mjesečno (19 do 24 posto proračunske osnovice koja iznosi
3326 kune), odnosno 1164 kune ako nije riječ o paru (najviše 35
posto osnovice), u što se ne bi uračunavale naknade za tuđu pomoć
i njegu, ortopedski dodatak i drugo.
Primatelj bi morao imati najmanje 30 godina neprekidno
prebivalište u Hrvatskoj, a dob nakon koje bi ostvarivao pravo
mora biti viša od 65 godina: hoće li biti 65, 68 ili 70 godina,
ovisit će o javnim financijama, navodi dnevnik.
Kad bi se socijalna mirovina dodijelila svim osobama iznad 65
godina koje žive u kućanstvu u kojem niti jedan član nema
mirovinu, takvih bi primatelja bilo 27.650, a u državnom bi
proračunu trebalo izdvojiti oko 330 milijuna kuna na godišnjoj
razini.
Zaključak je to istraživanja Instituta za javne financije (IJF),
koje čini stručnu podlogu za radnu skupinu za utvrdivanje uvjeta
i kriterija za uvođenje nacionalne mirovine, u kojoj sjedi 20-ak
predstavnika Vlade, poslodavaca, sindikata i stručnjaka za
mirovinski sustav, navodi Jutarnji list.
Najviše starijih građana bez primanja na južnom Jadranu i u
istočnoj Hrvatskoj
Starije osobe bez ikakvih primanja čine skupinu najsiromašnijih
građana. Iako ih ima diljem zemlje, najviše ih je na području
istočne Hrvatske i južnog Jadrana. S druge strane, najmanje ih je
na području sjevernog Jadrana i sjeverne Hrvatske. Najveći dio
socijalno ugroženih starijih ljudi su žene, pokazuju podaci iz
istraživanja.
U istraživanju IJF-a ističe se da bi socijalna mirovina morala
svakako biti veća od socijalne pomoći, koja sada iznosi 920 kuna
za radno nesposobnog samca, ali manja od minimalne mirovine iz
rada.
U IJF-u preporučuju da država ne organizira posebnu službu za
obračun i isplatu socijalnih mirovina, nego da poboljša suradnju
između HZMO-a i Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i
socijalnu politiku, što također smanjuje troškove, donosi
dnevnik.