vlada popustila

Nova pravila za odlazak u mirovinu: Najbolje će proći oni koji žele raditi do 70.

Hrvoje Jelavic/PIXSELL

U ponedjeljak, pak, počinju razgovori sa sindikatima i poslodavcim

Nakon što je Vlada odlučila ispuniti sve sindikalne zahtjeve
sindikata vezane za mirovinsku reformu, idući
tjedan u javno savjetovanje pustit će sedam izmjena zakona koji
će različitim skupinama ljudi omogućiti da rade i nakon 65.
godine ako to žele.

Kako doznaje Jutarnji list, Vlada će i
stimulirati one koji žele ostati dulje na tržištu rada, i to tako
da će mirovina rasti 0,34 posto za svaki mjesec duljeg ostanka na
tržištu rada, a najviše za pet godina. To znači da će
onaj koji bude želio raditi do 70. imati čak 20,4 posto
veću mirovinu.

U ponedjeljak, pak, počinju razgovori sa sindikatima i
poslodavcima, nakon čega zakoni idu u e-savjetovanje na 14 dana.
Riječ je o izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju, Zakona o
radu, Zakona o državnim službenicima, Zakona o službenicima i
namještenicima u lokalnoj i regionalnoj samoupravi, Zakona o
zdravstvenoj zaštiti, Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i
srednjoj školi te Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom
obrazovanju. Mi smo analizirali što će te izmjene zakona i
odustanak od mirovinske reforme značiti za te profesije.

Što će odustanak od mirovinske reforme i buduće izmjene šest
zakona značiti za:

Radnika u privatnom sektoru

Radnik će u privatnom sektoru u starosnu mirovinu moći ići sa 65
godina i najmanje 15 godina mirovinskog staža, a ako želi
prijevremenu mirovinu, u nju će moći ići sa 60 godina i 35 godina
mirovinskog staža, s time da će mu se mirovina za svaki mjesec
prijevremenog umirovljenja umanjiti trajno za 0,2 posto, odnosno
za 12 posto ako ide u mirovinu pet godina prije nego što ostvari
uvjete za punu mirovinu. U punu će mirovinu bez penalizacije
radnik moći ići i sa 60 godina ako je skupio 41 godinu
mirovinskog staža u efektivnom trajanju. No, budući da će se
mijenjati Zakon u radu, Vlada će omogućiti da oni radnici koji
žele raditi poslije 65. godine, to i mogu. Dosad je Zakon o radu
omogućavao rad i nakon 65. godine ako se radnik tako dogovori s
poslodavcem, odnosno ako ga poslodavac želi. Sada će izmjene
Zakona o radu ići u smjeru da će svi oni koji žele raditi nakon
65. godine, to moći bez posebne dozvole poslodavca, a Vlada će u
Zakonu samo definirati dobnu granicu. Ta dobna granica vjerojatno
će iznositi 68 godina, o tome će se tek dogovarati sa socijalnim
partnerima u ponedjeljak. Sada u Zakonu ne postoji dobna granica,
već se može s poslodavcem dogovoriti da se radi dok ima potrebe
za tim radnikom. Izmjene bi mogle ići u smjeru da radnik može
ostati na poslu do 68. godine ako to želi, a da se o radu iznad
te dobne granice može dodatno dogovoriti s poslodavcem. Također,
ako radnik želi ostati raditi nakon 65. godine, a poslodavac nema
potrebu za njim, morat će mu isplatiti otpremninu za godine koje
je još mogao provesti na poslu.

Žene

Vlada je htjela izjednačiti dob umirovljenja za žene i muškarce
do 2033. godine, i to tako da i muškarci i žene idu u mirovinu sa
67 godina. Trebalo je postojati i prijelazno razdoblje, u kojem
bi žene u mirovinu išle sa 65 godina i Vlada je u zakonu
naznačila da to prijelazno razdoblje završava 2026. No, sindikati
su tražili i dobili da prijelazno razdoblje stjecanja prava na
starosnu mirovinu sa 65 godina za žene završava 2029. godine i da
tada svi odlaze u mirovinu sa 65 godina. Sada su žene u
povoljnijem položaju od muškaraca i u starosnu mirovinu idu sa 62
godine i četiri mjeseca te najmanje 15 godina mirovinskog staža.

Državne i lokalne službenike i namještenike

Prema sadašnjem Zakonu o državnim službenicima, njima služba
prestaje po sili zakona kada navrše 65 godina i imaju najmanje 15
godina mirovinskog staža, i to posljednjeg dana kalendarske
godine u kojoj su stekli uvjete za mirovinu.

Lokalnom pak službeniku služba prestaje kad navrši 65 godina
života i 20 godina mirovinskog staža posljednjeg dana u godini
kada su ti uvjeti ostvareni. SDP-ova Vlada htjela je 2014.
izmijeniti Zakon o državnim službenicima tako da im služba završi
na dan kada napune 65 godina, jer bi se tako smanjio broj ljudi
odmah, a ne da se čeka kraj kalendarske godine, ali se to nije
dogodilo. Tadašnji ministar Arsen Bauk odustao je od toga zbog
pritiska sindikata i zato što su shvatili da uštede ne bi bile
značajnije. U Zakonu o državnim službenicima i sada postoji
odredba da se može raditi i nakon 65 godine ako se čelnik tijela
i službenik tako dogovore “vodeći računa o potrebama službe”. Ta
je odredba prilično problematična jer može značiti da se netko
šalje u mirovinu sa 65, a netko koga se favorizira, primjerice,
zbog stranačke pripadnosti ili nečeg drugog može nastaviti
raditi. Sada, kako doznajemo, postoji namjera, a to priželjkuju i
sindikati, da i državni službenici mogu raditi i poslije 65.
godine do 68. godine bez dozvole čelnika tijela. Ako za njima
nema potrebe nakon 65. godine, onda će im se morati isplatiti i
otpremnina. O tome će se u ponedjeljak, doznajemo, razgovarati sa
sindikatima, a onda paket zakona ide u javnu raspravu na dva
tjedna.

Liječnike i medicinsko osoblje

Liječnici i ostalo medicinsko osoblje i sada mogu raditi dulje od
65. godine samo ako dobiju suglasnost ravnatelja, upravnog vijeća
te na kraju i potpis ministra. To se, kažu nam neki sugovornici,
u znatnoj mjeri zloupotrebljava, pa neki mogu raditi i do 70.
godine jer su u dobrim odnosima sa šefovima ili su možda
politički podobni, a neke se tjera u mirovinu sa 65 godina iako
je liječničko zanimanje deficitarno. Velika većina liječnika želi
raditi i nakon 65. godine, doduše, veći broj njih na pola radnog
vremena. Ono što nam sada kažu u Ministarstvu zdravstva jest da
će se najvjerojatnije ići na varijantu da liječnici mogu, ako
žele, raditi do 68. godine bez posebnih dozvola šefova i
ministra, a nakon toga, ako i dalje postoji potreba za njima, i
do 70. godine ako se dogovore s nadređenima. Sindikati su složni
s time, ali upozoravaju da se to mora formulirati tako da
liječnici rade i nakon 65. godine samo ako postoji potreba za
službom, a ne da onda ispaštaju mladi liječnici.

Učitelje, nastavnike i sveučilišne profesore

Za učitelje i nastavnike primjenjuje se Zakon o odgoju i
obrazovanju, koji definira da se u mirovinu mora ići sa 65
godina, a nastavnici i učitelji u školama mogu nastaviti raditi
samo do kraja školske godine ako u toj godini navršavaju 65
godina, dakle do 31. kolovoza. Ravnatelji, pak, mogu dovršiti
svoj četverogodišnji mandat ako i napune 65 godina. Intencija je
sada da i oni mogu raditi nakon 65. godine, ali u Ministarstvu
znanosti i obrazovanja ne znaju još što će se konkretno mijenjati
u Zakonu; to će se tek dogovarati idući tjedan. Sindikati
upozoravaju da se sada ljude tjera u mirovinu iako postoji
potreba za stručnim kadrom, posebice u strukovnim školama.
Sveučilišni profesori također mogu ostati raditi i nakon 65.
godine ako za njima postoji potreba i ako “udovoljavaju kriteriju
izvrsnosti”, koji određuje Nacionalno vijeće za znanost.
Odobrenje se izdaje na dvije godine, s mogućnošću produljenja za
još dvije godine, a ako i nakon toga neko visoko učilište ima
potrebu za tim profesorom, onda ga mora platiti iz vlastitog
budžeta. Nejasno je što bi se sada tu moglo mijenjati, piše
Jutarnji list.

Preporučeno
Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video?
Pošaljite nam na mail redakcija@sib.hr ili putem forme Pošalji vijest
Komentari