Odlazak u povijest potpisivanja slipa potrošači podržavaju
Samo da se troši što lakše i brže. Peglanje kreditnih
kartica više neće biti isto jer se neće
morati potpisivati potvrda o izvršenoj transakciji – odnosno
slip.
Još jedna promjena u Zakonu o platnom prometu, ukida se limit od
pet tisuća kuna za fizičke osobe i to zbog dolaska ere
otvorenog bankarstva.
Mnoštvo kupaca uskoro bi moglo promijeniti rutinu na
blagajni u omiljenim dućanima. Nova praksa u peglanju kartica je
pred vratima.
Nakon što obavite kupovinu i odlučite platiti primjerice hranu u
trgovini kreditnom karticom, više nećete morati potpisivati račun
već ćete ukucati PIN, kao oni koji imaju debitne kartice.
Odlazak u povijest potpisivanja slipa potrošači podržavaju:
“Mislim da je to u redu, da svatko ima svoj tajni broj.”
“Sjajna vijest. Svaki put kad zaboravim PIN, a to mi se sve češće
događa, kupit ću manje bespotrebnih stvari”.
Jedna je to od promjena u sklopu europske direktive.
Uz to, povodom nastupanja ere otvorenog bankarstva ukida se limit
od 5000 kuna za fizičke osobe. Domaći regulator je Hrvatska
narodna banka.
“Nekoliko važnih odredbi direktive i pripadajući
regulatorni tehnički standard stupili su na snagu 14. rujna 2019.
Na nacionalnoj razini odnosno kod plaćanja unutar zemlje,
bankovna industrija je upoznata sa stavovima HNB-a te ne
očekujemo nikakve probleme”, rekli su u HNB-u.
Hrvati itekako vole kartice
Izdavat će se i nove kartice s pripadajućim PIN-ovima. Nagle
promjene nema, kažu iz banaka.
“S 14. rujnom se ništa drastično nije promijenilo u odnosu na do
sada, nego se postepeno uvode promjene”, rekao je Igor
Strejček, direktor sektora direktnih kanala u Erste
banci,
Franjo Bartol, direktor digitalnog bankarstva i
kartičnog poslovanja Sberbank, istaknuo je da je najveća prednost
novog modelasigurnost
“Više u dućanima ili gdje god se plaća, manje više nema se praksa
provjeravati vlastoručni potpis i uspoređivati ga s osobnom
iskaznicom, PIN donosi stvarno veću sigurnost u tom smislu”,
kazao je Bartol.
A kartice Hrvati itekako vole. Prema podacima HNB-a, u 2018.
Hrvati su imali osam i pol milijuna debitnih i kreditnih
kartica, u prosjeku dvije po korisniku. Na mjesec po
kartici potroše oko 3200 kuna, lani ukupno 160 milijardi kuna. A
ove godine građani troše i više – ako ne zaborave PIN.