Molbe ugostitelja da znatnije smanji PDV nije uslišio - planira tek smanjenje opće stope PDV-a s 25 na 24 posto
Mladi zadovoljni, ugostitelji nezadovoljni, poslodavci – ni jedno
ni drugo. Eto to su reakcije na četvrti krug porezne reforme
kojim Zdravko Marić želi rasteretiti plaće
mlađima od 30 godina, umanjivanjem ili potpunim ukidanjem poreza
na dohodak.
Molbe ugostitelja da znatnije smanji PDV nije uslišio – planira
tek smanjenje opće stope PDV-a s 25 na 24 posto.
Mnogi su analitičari skeptični prema tome može li smanjenje PDV-a
uopće pozitivno utjecati na gospodarstvo – a skeptični su i
građani. Jer – PDV na meso, ribu, jaja, voće i povrće već je
snižen – ali cijene baš i nisu.
Tepaju joj – i demografska mjera – a
trebala bi biti perjanica ovog 4. kruga porezne reforme. Mlađih
od 25 zaposlenih ima 64.000. I Luka. Oni od sljedeće godine
više ne bi trebali plaćati porez na dohodak, a samim time
ni prirez.
“Tih 500 kuna će jako puno značiti svima nama”
Ako Luka ili netko sličan njemu, u novu godinu uđe s plaćom od
4000 kuna, plaća će mu narasti za 56 kuna. Za plaću iznosa 6800
neto, povećanje bi bilo 849 kuna. Ali zato onima s neto plaćom od
8000 kuna, promjena će biti veća, i to za 1189 kuna, ako
takvih mlađih od 25 godina uopće ima. U svakom slučaju, nešto
znači.
“Kako ne, uvjeti u kojima radimo su jako važni, plaća je bitna,
to oblikuje moj ostatak života u Zagrebu, cijene konstantno
rastu. Mogu usporediti 2014. kad sam došao u Zagreb i sada,
mislim da su cijene previše narasle, pa naravno da tih 500 kuna
će jako puno značiti ne samo meni nego svima nama”, kaže
nam Luka Šilić, zaposlenik logističke
firme.
Povećat će se i plaće onih od 25 do 30 godina, ali za upola
manje. Sad, to sve možemo reći samo u slučaju ako poslodavci
budu za taj iznos smanjenja poreza – uvećali plaću. A oni nisu
zadovoljni.
“Mislimo da je to nepotrebno kompliciranje već ionako složenog
sustava. Što se primjerice događa s plaćom zaposlenika kada
navrši 26. ili 31. godinu? Ona bi trebala pasti, što je
penalizacija zbog dobne granice”, poručuju iz HUP-a.
Brzopotezne kritike ministar Marić je očekivao.
“Kad smo krenuli s prvim krugom poreznog rasterećenja, oni su
sami rekli: s obzirom na rasterećenje, sad je red na poslodavcima
da rasterete plaće pa smo opet vidjeli to povećanje plaće
samo u nekim sektorima s obzirom na rast produktivnosti, a kod
nekih ne”, rekao je ministar financija Zdravko
Marić.
Poslodavci njemu prebacuju, on njima, a rezultate prva 3 kruga
reforme – ljudi jedva da vide.
Osjećate li da je hrana jeftinija? “Ne osjećam, to su
vam povremeno akcije, ali općenito su cijene puno više.”
“Ne, ne bi rekla baš.” Iako je bilo početkom godine porezno
rasterećenje? “Ne, ne bih rekla.”
Svaki kraj lanca, naravno, drukčije tumači cijene.
Konkretno, u ovom trgovačkom lancu smanjili su cijene za točno
2000 artikala početkom godine. Jesu li te cijene iste kao i tada
ne možemo garantirati jer one naravno ovise o nabavnoj cijeni,
ali u trgovini nam tvrde da su
osjetili pozitivan rezultat te promjene odmah, a da ga osjete I
dalje, 7 mjeseci kasnije.
Kruh je unatoč najavama čak i skuplji
“Jesu, meni se čini da jest jeftinije ove godine, čini mi se
da je voće i povrće jeftinije, da.”
Baš kako je Božena primijetila, znatnije je sniženo jedino voće –
13 posto. A kruh je, unatoč najavama, čak i skuplji za gotovo tri
posto nego prošle godine.
“Tu se nije vidjelo velikih učinaka, cijene nisu niže, ne možemo
reći da je ta mjera rezultirala snižavanjem cijena”,
ističe Damir Novotny, ekonomski analitičar.
Prema najavama, po tim je novim cijenama u kućnom proračunu
svakome od nas na mjesec trebalo ostati 85 kuna
više.
“A dobro, vi ćete uvijek vidjeti lošiji scenarij. Ja mislim
da prepoznajemo problem iseljavanja mladih. I u isto vrijeme
pokušavamo stimulirati i naći te mjere, ništa neočekivano
nije da krenu prvo kritike”, poručuje Marić.
Ugostitelji izvukli deblji kraj
Oni koji su u svemu – izvukli deblji kraj – ovaj put su
ugostitelji. Od njihove željene stope 13 posto – ipak ništa; a
jasno su komunicirali svoje argumente.
“Smatram da bi definitivno došlo do pojeftinjenja u određenim
restoranima, a sigurno da bi se dogodilo bolje plaćanje radnika,
koji se sele vani”, jasno će Marin Medak.
“Druga stvar su investicije. Već ova sezona je jasno pokazala da
objekti u koje je investirano imaju puno manje tržišnih izazova,
neovisno o tome što su povećali cijene”, kaže Veljko
Ostojić, predsjednik Hrvatske udruge turizma.
Zadnja, ali ne najmanje važna točka je – smanjenje poreza s 25 na
24 posto. Ona je jedina koja se tiče svih, pa cijeli ovaj val
Novotny ocjenjuje – dobrim, ali nedovoljnim pokušajem.
“Ona je opet niskog inteziteta, zahvaća samo neke dijelove
poreznog sustava. Osim toga previše se govori o demografskim
aspektima mjera, one to sigurno neće imati”,
kaže Damir Novotny, ekonomski
analitičar.
Ali je zato u svemu Marićev istomišljenik – poljski ministar
financija. Njihov je parlament, naime, izglasovao – identičnu
mjeru.