19. obljetnica
Dan sjećanja na sve vukovarske heroje ove se godine obilježava pod geslom “Vukovar-pobjednik jer je žrtva”.
Prigodni program započinje u 8 sati, kada će učenici vukovarskih osnovnih škola zapaliti svijeće duž Križnog puta od vukovarske bolnice do Memorijalnog groblja žrtava Domovinskog rata. Nakon toga u 10 sati u dvorištu vukovarske bolnice održati će se prigodni program učenika Gimnazije Vukovar. U 10:30h započinje Križni put – kolona sjećanja, koja se kreće od bolnice, pa do groblja. Od 12:15h do 13h održati će se odavanje počasti i polaganje vijenaca, a odmah nakon toga misa zadušnica za sve poginule koju će predvoditi mons. Marin Barišić – nadbiskup splitsko-makarski. U 18h započinju programi pod nazivom “Svjetlosna rijeka sjećanja” na obali Dunava, od luke do Vučedola, te “I u mom gradu svijetli Vukovar”, kojim se poziva građane svih mjesta u Hrvatskoj na paljenje svijeća u spomen na duše poginulih.
Kompletan program možete pogledati ovdje.
Bitka za Vukovar
Vukovarska tragedija najveći je simbol hrvatske borbe za samostalnost i slobodu. Herojskim otporom oko 2000 branitelja, pripadnika ZNG-a, HOS-a i MUP-a, slomljena je okosnica JNA, te se se time stvorili prostor i vrijeme za obranu ostatka Hrvatske. Grad je bio gotovo tri mjeseca pod opsadom, svakodnevno zasipan tisućama granata i pretvoren u ruševine.
Iako su JNA i paravojne četničke formacije imale apsolutnu tehničku i ljudsku nadmoć, malobrojni su branitelji Vukovara uspjeli nevjerojatno dugo vezati te snage na sebe. Značajnu ulogu je odigrao neuništiv moral koji je vladao među hrvatskim vojnicima, kao i učinkovit sistem obrane, uspostavljen još početkom 1991. godine od Tomislava Merčepa, a kojim je ustrojena obrana po punktovima sačinjenim od ljudi koji su živjeli u okolici. Zbog takvog sistema gdje su branitelji odlično poznavali teren, te uz izvrsnu snalažljivost njihovih zapovjednika, obrana Vukovara postala je gotovo mitski pojam, što najbolje potvrđuje veliki broj srpskih gubitaka u oklopu, zrakoplovima i ljudstvu.
Procjenjuje se kako su srpski gubici iznosili oko 6-8 000 poginulih, desetak tisuća ranjenih, oko 400 uništenih transportera, tenkova te ostalih vozila i tehnike, i desetak srušenih letjelica.
Nažalost, najveću cijenu srpske borbene nesposobnosti platili su nevini civili. U stravičnom iživljavanju srpskih barbara koje je uslijedilo nakon pada, poubijano je 200 ranjenika iz vukovarske bolnice na poljoprivrednom imanju Ovčara, još uvijek neutvrđen broj u Veleprometu i ostalim dijelovima Vukovara, a sve skupa procjenjuje se da je nakon pada mučki ubijeno 600 građana Vukovara.
Preživjeli su odvedeni u srpske logore poput Stajićeva, Begejaca, Sremske Mitrovice, Niša i dr. gdje su također prolazili svakodnevno batinanje, maltretiranje i ponižavanje koje mnogi nisu preživjeli.
Ukupno se procjenjuje da je na području Vukovara stradalo za vrijeme opsade od tisuću do dvije tisuće ljudi, mahom civila.
Borovo Naselje
Dio Vukovara koji je iznjedrio jedne od najvećih heroja Domovinskog rata, poput Blage Zadre i Marka Babića. Također, jedan od najvećih simbola obrane jest Trpinjska cesta, odnosno tzv. Groblje tenkova, gdje je uništen najveći broj srpskog oklopa. Crta obrane Vukovara presječena je 13. studenog preko Lušca sve do Dunava, čime je prekinuta komunikacija između Borova i Vukovara. Nažalost to je bio konačni početak kraja; Vukovar je pao 18. studenog, a Borovo u noći 19. studenog. Jedna manja postrojba pod vodstvom Roberta Zadre, Blaginog sina, nastavila je pružati otpor i 20. studenog, te se konačno izvukla iz razrušenog grada. Robert je nažalost poginuo 1992. godine prilikom obrane Kupresa.
Vukovar danas
Iako hrvatska vlast pokušava uspostaviti normalan suživot u Vukovaru, nažalost i danas se ondje osjeti teška atmosfera prouzročena još uvijek otvorenim ranama, nedostatkom posla i osjećajem odbačenosti. Iako je najveći dio Vukovara obnovljen, mladi svoju budućnost ipak traže u ostatku Hrvatske, budući da zbog nedostaka posla još uvijek nemaju perspektivu. Najviše od svega boli to što, prema tvrdnjama Vukovaraca, hrvatska ih se vlast sjeti samo u dane obljetnice pada, dok su ostatak godine prepušteni sami sebi. Još je gore što su nerijetko izloženi maltretiranju od strane Srba, primjerice u slučajevima kada su premlaćivani hrvatski školarci, zapaljena hrvatska zastava, išarana spomen obilježja grafitima kojima se potiče mržnja…
{youtube}mgZ3kB_Ssrg{/youtube}
Tekst i foto: Marko Banić (SiB.hr)