Operator distribucijskog sustava Elektroslavonija Osijek Hrvatske elektroprivrede obuhvaća područje istočne Hrvatske od 4.152 četvorna kilometra i četvrto je distribucijsko područje po veličini u Hrvatskoj.
Organizirano je u sedam službi sa sjedištem u Osijeku i šest
pogona u Đakovu, Belom Manastiru, Valpovu, Donjem Miholjcu,
Našicama i Orahovici te skrbi o više od 150 tisuća kupaca
električne energije.
Kako je DP Elektroslavonija poslovala u 2010.
godini, koliko je uredna bila opskrba električnom
energijom potrošača i što su bili glavni problemi? –
pitali smo njezinog direktora Viktora Klarića,
koji je na čelu tvrtke nešto više od godinu dana.
– Poslovanje Elektroslavonije Osijek u 2010. godini bilo je u
okviru zadanih ciljeva, a to su prvenstveno kontinuirana isporuka
električne energije kupcima, te ispunjavanje gospodarskog i plana
investicija. Opskrba električnom energijom bila je
zadovoljavajuća. Pojedinačnih kvarova je bilo. Primjerice, u
veljači je zbog velikog snijega nošenog vjetrom došlo do kvara u
Dalju, Bizovcu i Baranji, a zbog visokog vodostaja morali smo
privremeno isključiti transformatorske stanice u Valpovu i
Batini. Zastoji duži od tri sata bili su na đakovačkom području
(vod za Semeljce), na našičkom području (vodovi za Feričance i
Košku) i na donjomiholjačkom području (vodovi za Viljevo i
Beničance).
Najveća potrošnja na Staru godinu
Potrošnja električne energije na području Elektroslavonije lani je iznosila približno milijardu kWh, što je na razini potrošnje iz 2009. Maksimalno vršno opterećenje ostvareno je na staru godinu 2010. i iznosilo je 185 MW, što je također na razini maksimalne potrošnje iz 2009. godine.
* Kao i druge tvrtke u državnom vlasništvu, i HEP je u
procesu racionalizacije, odnosno preustroja poslovanja. Kako se
taj proces ostvaruje na vašem distribucijskom
području?
– I u Elektroslavoniji provodimo mjere unapređivanja
poslovanja kao i u drugim dijelovima HEP-a. To podrazumijeva veću
transparentnost te financijsko vrednovanje, troškovno praćenje i
kontroliranje poslovnih procesa. Primjerice, svi postupci javne
nabave oglašavaju se na internetskim stranicama HEP-a. HEP se sve
više prilagođava tržišnim uvjetima poslovanja, posebno u dijelu
opskrbe potrošača električnom energijom. Naime, svim je kupcima
po zakonu omogućeno da biraju svog opskrbljivača električne
energije na tržištu, HEP ili neku drugu tvrtku koja je za to
registrirana.
* Kakvi su planovi razvitka, odnosno gradnje novih
transformatorskih stanica i distributivnih mreža?
– Namjeravamo u 2011. i 2012. godini raditi na dva kapitalna
objekta za Elektroslavoniju, i to u Osijeku i Našicama, gdje ćemo
u postojećim transformatorskim stanicama 110 kV Osijek 3 i Našice
dograditi i pojačati transformatore 110/20 kV, te rekonstruirati
i izgraditi nova 20 kV postrojenja. Izgradnjom ovih objekata
osigurat ćemo nesmetan razvoj urbanih površina u Osijeku u
prostoru oko obilaznice od Kirove pa sve do Ulice sv. L. Mandića,
a u Našicama priključak novih kupaca iz poslovne zone, ali i
povećanje sigurnosti i kvalitete isporuke za postojeće
kupce.
Gospodarstvu dovoljno struje
Na području Đakova planiramo prijeći s 10 kV napona na napon 20 kV. Taj projekt se priprema već dvije godine, te bi u ovoj godini prva faza trebala biti ostvarena. Intenzivno nastavljamo modernizaciju niskonaponskih mreža te u 2011. godini planiramo obnoviti mrežu u Beljevini, Lacićima, Marjancima, Podravskoj Moslavini, Valpovačkoj Satnici, Vardarcu, Razbojištu, Torjancima, Petlovcu, Branjini, Kneževim Vinogradima, Palači, Normancima, Selcima, Budrovcima, Bijelom Brdu, Livani, Šodolovcima, Dalju, Rakitovici, Viljevu i Slavonskim Barama. Svi ovi objekti financirat će se sredstvima HEP-a u iznosu od približno 11,5 milijuna kuna. Imat ćemo aktivnosti i na primjeni suvremenih tehnologija kao što su pametna brojila (kojih već imamo), sustavu vođenja i upravljanja mrežom, daljinskim očitanjem potrošnje i opterećenja i slično.
* Kako planirate buduće potrebe za strujom, poglavito
vezano uz razvoj ovdašnjega gospodarstva? Koliko su raspoložive
količine struje kočnica budućeg gospodarskog
razvitka?
– Dovršetkom obnove ratom uništenih visokonaponskih,
srednjonaponskih i niskonaponskih elektroenergetskih objekata,
ali gradnjom i novih, osigurano je u Slavoniji i Baranji dovoljno
energije i za budući razvoj. Moguće su samo poteškoće, i to u
dinamici izgradnje odgovarajućih distribucijskih objekata zbog
vrlo dugog i opsežnog upravnog postupka potrebnog u gradnji tih
objekata.
* Kako se na području Elektroslavonije planiraju
koristiti alternativni/obnovljivi izvori energije, što se na tome
planu radi i koliko je već do sada u proizvodnju struje uključeno
privatnih poduzetnika?
– Priključenje objekata koje proizvode električnu energiju iz
obnovljivih izvora u većem opsegu tek je pred nama. U
Elektroslavoniji se priprema desetak takvih objekata i oni su u
raznim fazama, od idejne razrade, projektiranja, ishođenja
dozvole za gradnju ili same gradnje. U gradnji je postrojenje u
Strizivojni tvrtke Hrast, te u Tomašancima tvrtke Osatina.
Očekujemo da će ta dva proizvođača ubrzo isporučivati električnu
energiju u našu mrežu i to iz postrojenja snage 4 MW. Za
dvije-tri godine, kada se ostvare i drugi projekti, u
Elektroslavoniji će biti više od 10 MW instalirane snage
obnovljivih izvora koji će koristiti prvenstveno otpad s
govedarskih farmi, drveni otpad ili Sunčevu energiju. Smatram da
je to tek početak, te da će tih malih elektrana biti sve više i
većih snaga od 1 ili 2 MW.
Do kada grijanje na struju?
* Koliko se danas još uvijek električna energija koristi
za zagrijavanje stambenih i poslovnih prostora, te je li
postojeći tarifni sustav još uvijek preliberalan za takve
potrošače?
– Električna energija se još uvijek koristi i za grijanje,
usprkos tome što smo pokriveni plinskom mrežom, a grad Osijek i
toplinskom mrežom. Pravi je razlog i cijena električne energije.
Nažalost, svi energenti postupno moraju imati tržišnu vrijednost
pa i električna energija. Očito je da se ona tomu najsporije
približava pa je grijanje električnom energijom mnogima
racionalna alternativa.
* Koliki su dugovi kućanstava, a koliki gospodarstva za
isporučenu električnu energiju?
– Ukupna dugovanja za isporučenu električnu energiju iznose
47 milijuna kuna, od čega je dug kućanstava 12,3
milijuna.
* Što radite na smanjenju još uvijek velikih gubitaka
struje u sustavu? Koliko u tome sudjeluje izravna krađa struje i
kako se sada protiv toga borite?
– Ne slažem se s tvrdnjom da imamo velike gubitke u
distribucijskoj mreži. Oni su bili veliki nakon rata i iznosili
su više od 14 posto. Nakon velikih investicija u
elektroenergetsku mrežu te uz stalnu kampanju za sprečavanje
krađe struje, gubici u mreži smanjeni su na 8,7 posto, što je na
razini gubitaka u cijeloj hrvatskoj distribucijskoj mreži, a
predstavlja razinu gubitaka prihvatljivu i za europske standarde.
Velik je pomak učinjen u otkrivanju krađa struje. Obnova
niskonaponskih mreža radi se tako da se obnavljaju i svi
priključci do brojila na svakoj kući (svakom kupcu), čime bitno
sprječavamo mogućnost krađe struje.
Tekst: Nikola Vukadinović (Glas Slavonije)