Ocjena rada Vlade najniža od 2004. godine

Redovno mjesečno istraživanje Cro-Demoskopa na 1.300 ispitanika pokazuje da je potpora radu Vlade RH na najnižoj razini od 2004. godine kada je i počelo ovo redovno ispitivanje!

Ni nakon mjesec dana od rekonstrukcije Vlada a niti HDZ nisu osobito profitirali od predizbornog umivanja i promjene nekih manje omiljenih ministara. Jednako tako rezultati potvrđuju neke već ranije uočene trendove. Oni, osim što potvrđuje stranačku bipolarnost, pokazuju i stabilnu prednost oporbene koalicije stranaka okupljene oko SDP-a u odnosu na sada vladajuću koaliciju. Međutim, uočava se i blagi porast podrške nekim “nesvrstanim” strankama (dva HSP-a i HSLS).

Vlada RH je za svoj rad u ovom mjesečnom istraživanju zabilježila najslabiji rezultat od samog početka mjerenja. Tako je ovomjesečnih 2,15 i za 0,3 boda slabija ocjena od prosinačke, koja je bila do tada rekordno niska. Najbolju ocjenu Vlada bilježi među biračima HDZ-a 3,16 (prema siječanjskih 3,19). Birači najvažnijeg koalicijskog partnera, HSS-a Vladi daju relativno slabu ocjenu (svega 2,31 što je najslabija ocjena Vladi od birača HSS-a u cijelom zajedničkom mandatu). Najslabiju ocjenu Vlada za svoj rad bilježi među glasačima opozicijskih stranaka (SDP 1,94; HNS 1,91; HSLS 1,88; IDS 1,86; HDSSB 1,50).

U stranačkim preferencijama SDP i HDZ su i dalje na vrhu ljestvice političkih stranaka s izraženom prednošću SDP-a. Još samo dvije stranke prelaze izborni prag na nacionalnoj razini (HNS i HSS), dok dvije “neblokovske” stranke, HSP i HSLS ovaj mjesec bilježe nešto slabiji rezultat od prošlomjesečnog. Najveća opozicijska stranka SDP i dalje je vodeća politička stranka u zemlji s izborom 31% građana/ki Hrvatske (prema 31,2% iz prošlog mjeseca). HDZ je na drugom mjestu s izborom od 21,9% (0,7 postotnih bodova slabije nego početkom siječnja). HNS je i dalje treća politička stranka u zemlji s izborom od 5,6%, dok je HSS zadržao svoje četvrto mjesto s rezultatom od 5%. Naredne su se četiri  stranke smjestile u jedan postotni bod: HSLS i HSP s po 3,8%, HSU 3,2% i Hrvatski laburisti-Stranka rada 2,7%. Nezavisne liste zasada ne bilježe zapaženije rezultate NL  Milana Bandića svega 0,6% i Ladonja 0,3%). Regionalne stranke su na svojim uobičajenim rezultatima (oko 1%), dok sve ostale stranke i nezavisne liste bilježe zajedno izbor od 1,6%. I dalje se bilježi vrlo visoki udio neodlučnih birača, a i dalje je uočljiva visoka razina apstinenata (oko pedeset posto ispitanika su u ove dvije skupine).

U utvrđivanju preferencija koalicija stranaka i samostalnih lista zabilježen je vrlo zanimljiv trend.
Lijeva koalicija bilježi izbor od 42% (prema prošlomjesečnih 41,2%), a sada vladajuća 27,8% (prema 27,9% prije mjesec dana). Istovremeno, u nadmetanju s koalicijama HSLS je zabilježio nešto slabiji rezultat u odnosu prema rekordnom prošlomjesečnom rejtingu. Tako ova stranka u izboru koalicijskih i samostalnih stranačkih lista bilježi izbor od 4,3% (što je za 0,8 postotonih poena slabiji rezultat od onog zabilježenog prije mjesec dana). Što se tiče sinergijske vrijednosti dvije koalicije čini se da za sada nema izrazitijih učinaka. Lijeva koalicija je zabilježila vrlo sličan rezultat koalicijske liste onom iz pojedinačnih stranačkih preferencija (42% prema 41% u zbroju pojedinačnih stranačkih izbora), jednako kao i sada vladajuća koaliicija (27,8% prema 26,9%).

*Istraživački projekt CRO-Demoskop agencija Promocija plus provodi redovito od siječnja 2004. g.
Istraživanje se provodi prva dva radna dana u mjesecu na reprezentativnom uzorku od 1.300 ispitanika CATI metodom (telefonski). Uzorak je stratificiran po županijama i veličini naselja, uz kontrolu socio-demografskih obilježja birača po spolu, dobi, obrazovanju i radnom statusu; standardna greška uzorka: ±2,3% uz razinu pouzdanosti od 95%