Ergović je predsjednik uprave i vlasnik Nexe
grupe, koja je u posljednja dva desetljeća izrasla u
jednog od vodećih proizvođača građevinskog materijala u regiji, a
u 32 tvrtke zapošljava više od 3.000 ljudi. Nema sumnje da ima
veliko iskustvo u gospodarstvu i da i te kako zna što je
poduzetnicima najpotrebnije. No, hrvatska politika stalno ima
neke druge prioritete, a trenutačno je sve više zaokupljena
izborima, a sve manje ekonomskim promjenama.
Vide li poslodavci znake izlaska gospodarstva iz
krize?
– Nažalost, ne. Raste broj nezaposlenih, a nezadovoljstvo ljudi
sve je veće. Za razliku od većine drugih zemalja, za Hrvatsku
kriza još nije završila. Nagomilani problemi koje smo imali i
prije krize te nesnalaženje u krizi, prije svega dugo oklijevanje
s donošenjem kriznih mjera, a potom i povlačenje pogrešnih
ekonomskih poteza, svrstali su nas među one zemlje koje su
definitivno gubitnici u ovoj krizi.
Ovih dana mogu se čuti procjene gotovo svih analitičara kako se
trend pada BDP-a nastavio i u prvom tromjesečju ove godine, i to
za 0,3 do čak 1 posto. Efekti investicijskih projekata Vlade još
nisu vidljivi. Nastavlja se pad industrijske proizvodnje te
snažna neizvjesnost na tržištu rada. Dakle, uz takva predviđanja
i pokazatelje, teško je govoriti o konkretnim znakovima izlaska
gospodarstva iz krize.
Najteže u građevini
Koje su članice vaše udruge najteže pogođene
krizom?
– Teško je naći sektor koji nije pogođen krizom. Svi je osjećamo.
No, među najteže pogođenima su građevinska i drvna industrija, te
proizvodne tvrtke općenito. Današnja je hrvatska industrijska
proizvodnja otprilike na polovini one prijeratne, nakon što je
veliki pad od gotovo 10 posto doživjela u 2009. i dodatnih 1,5
posto u 2010. godini. Neovisno o industriji kojoj pripadaju i
neovisno o tome je li riječ o tvrtkama iz privatnog ili javnog
sektora, vidljivo je da su tvrtke koje su prije poduzele potrebne
korake, krenule na vrijeme s restrukturiranjem i prilagodbom
poslovanja kriznim uvjetima, ipak uspješnije amortizirale udarce
krize. No, uvjeti u kojima poslujemo iznimno su teški i mnoge
donedavno uspješne tvrtke danas se nalaze u problemima. Zato je
nužno što prije početi s provedbom aktivnosti i mjera koje će
omogućiti izlazak iz krize i stvaranje povoljnijeg okruženja za
poslovanje, a time i gospodarski rast.
HUP je prije dvije i pol godine objavio da je došlo “pet do
12”.
Koliko su se stvari u međuvremenu
promijenile?
– Nije se ništa promijenilo nabolje. Dapače, poslovanje je još
više otežano jer su uvedeni novi krizni porezi, što je dodatno
opteretilo gospodarstvo. Mi smo i tada – kao i danas –
upozoravali da situacija nije dobra i da se moraju povući potezi
koji će omogućiti promjenu trendova – olakšati poslovanje,
rasteretiti gospodarstvo, potaknuti ulaganja i zapošljavanje –
ali nisu nas čuli. Da smo prije poduzeli potrebne i prave korake
i da nismo odustali od reformi koje su nužne, a koje uporno
odgađamo, danas bismo sigurno svi zajedno već poslovali i živjeli
bolje.
Reforma javne uprave
Vidite li sada spremnost politike da stvari promijeni u
korist gospodarstva?
– Na nekim područjima postoji volja za promjenama. Vlada je
najavila pokretanje niza investicija kojima planira dati
pozitivan impuls gospodarskom rastu. Problem je samo što će se
pozitivni efekti tih projekata vidjeti tek za godinu-dvije. A
nama to nije dovoljno.
Kakve će biti posljedice za gospodarstvo zbog odgađanja
zaokreta?
– Svako daljnje čekanje s povlačenjem poteza koji će stvoriti
bolje uvjete za poslovanje i rasteretiti gospodarstvo samo
produbljuje krizu. Ako su izbori prepreka za poduzimanje koraka,
onda bismo izbore trebali imati što prije.
Koji su potezi poduzećima trenutačno najpotrebniji, u čemu
očekuju pomoć vlasti?
– Ono što nam nužno treba jest rast produktivnosti i povećanje
konkurentnosti, dakle, treba nam okruženje koje će to omogućiti.
A za to su nužni porezna reforma s ciljem rasterećenja
gospodarstva i jača fiskalna disciplina. Konačno moramo prestati
trošiti ono što nismo zaradili, a nužna je i reforma javne
uprave. Trebamo postati zemlja privlačna za investiranje u kojoj
se može dobro živjeti od rada.
HUP ne ide na izbore
Svako malo pronose se glasovi o tome da su poslodavci
spremni izravno se angažirati na parlamentarnim izborima,
pokrenuti vlastitu političku stranku ili nezavisnu listu. Je li
to realno očekivati?
– HUP kao organizacija nikada nije imao niti ima političkih
ambicija. Također, mogu reći da me bavljenje politikom osobno ne
zanima. Jedina politika kojom se bavim jest biznis. No, neki
poslodavci i poduzetnici su i politički aktivni, ali to je
isključivo stvar njihove individualne odluke.
