Hoćete raditi u Portugalu? Slobodno, ali…
Hrvatski će se građani moći slobodno zaposliti u zemljama Unije
bez posebnih odobrenja ili radnih dozvola, osim u onim zemljama
koje odluče zadržati postojeća ograničenja u svojim nacionalnim
pravima najduže u razdoblju od dvije, pet ili sedam godina. Za
one države koje zadrže takva ograničenja, Hrvatska će također
moći primijeniti istovrsna ograničenja,pa ni njihovi građani neće
moći raditi u Hrvatskoj.
Nema sadnje novih vinograda
Hrvatskoj je odobreno prijelazno razdoblje do 2018. za prilagodbu
uvjetima dobre poljoprivredne prakse i ekoloških uvjeta
proizvodnje. Tri godine od pristupanja Uniji Hrvatska ima pravo
isplaćivati određene nacionalne potpore,koje nisu dio zajedničke
politike Europske unije, za šećernu repu, ekstra djevičansko i
djevičansko maslinovo ulje, duhan,mliječne krave i rasplodne
krmače.
Sađenje novih vinograda bit će zabranjeno, ali će hrvatski
vinogradari smjet obnavaljati postojeće vinograde. Vinarskom
sektoru osiguaran je i pomoć od 10,8 milijuna eura.
Hrvatske oranice ostaju hrvatske do 2020.,
ali…
Poljoprivredna zemljišta državljani država članica Unije neće
moći kupovati još 7 godina od dana pristupanja Hrvatske Europskoj
uniji. Budemo li smatrali potrebnim, pod određenim uvjetima
moći
ćemo tražiti produljenje za još 3 godine. To znači da stranac ne
može kupiti zemlju kao privatna osoba, no nitko mu ne može
zabraniti da kupit tvrtku koja u vlasništvu ima zemlju ili da
osnuje trvtku koja će se baviti kupovinom zemljišta.
Slavonska šljivovica u Francuskoj, Njemačkoj,
Danskoj…
Hrvatskoj je odobrena mogućnost da u roku od 12 mjeseci od dana
pristupanja na razini Unije registrira i zaštiti poljoprivredne i
prehrambene proizvode već registrirane i zaštićene na nacionalnoj
razni oznakama izvornosti, zemljopisnog podrijetla ili
tradicionalnog ugleda (npr. Istarski pršut i sl.). Na zajedničko
tržište Unije može biti stavljen “pekmez”,tradicionalni hrvatski
proizvod koji do sada nije bio prisutan na tom tržištu, a na
listu tradicionalnih izraza Europske unije bit će uključene
oznake za vina Opolo i Plavac te Samoborski bermet, kao i oznake
zemljopisnog podrijetla jakih alkoholnih pića: Hrvatska loza,
Hrvatska travarica, Pelinkovac, Hrvatska stara šljivovica,
Slavonska šljivovica i Zadarski maraschino.
Mali ribari moraju postati profesionalci
Hrvatska će nakon 2014. ravnopravno sudjelovati u raspodjeli
sredstava iz Europskog fonda za ribarstvo pa će ribari,
uzgajivači ribe, riboprerađivači te obalne i otočne zajednice
moći modernizirati proizvodnju, jačati infrastrukturu te
smanjivati negativan utjecaj na okoliš. Procjenjuje se da će
Hrvatska iz tog fonda godišnje dobiti 30 milijuna eura.
Hrvatski će ribari i nakon ulaska naše zemlje u EU moći koristiti
većinu tradicionalnih ribolovnih alata. Ribari će privremeno
moći, do 30 lipnja 2014. na dosadašnji način i kočariti. Hoće li
nesmetano kočariti i nakon tog datuma, ovisi o tome hoće li im
Hrvatska uspjeti s EU dogovoriti to pravo.
Mali ribari koji ribu love za osobne potrebe morat će odlučiti
hoće li se profesionalno baviti ribarstvom ili ne. Status malih
ribara Hrvatska mora urediti do kraja 2014. Nakon toga mali se
ribolov ukida.
Komforniji kokošinjici od 2014.
Hrvatskoj je na njezin zahtjev odobreno zadržavanje kaveza za
kokoši nesilice koji nisu u skladu s propisima Europske unije do
najduže 12 mjeseci nakon pristupanja.
Rad objekata u poslovanju s hranom životinjskog podrijetla (u
sektoru mesa, mlijeka i ribe) koji nisu usklađeni s europskim
standardima do 31. prosinca 2015.