Dugi vikendi pozitivno djeluju na ekonomiju i turizam - smatra peruanski predsjednik Ollanta Humala, koji je u popis peruanskih blagdana za 2012. godinu uvrstio i Valentinovo.
Njegov je cilj promicanje trgovine i turizma i upravo su dugi blagdani, odnosno produženi vikendi, strategija kojom to namjerava ostvariti. Ovogodišnji su novogodišnji blagdani u Hrvatskoj loše “pali“. Praktički nije bilo dodatnog neradnog dana. U socijalizmu se Nova godina obilježavala dva dana – 1. i 2. siječnja, pri čemu su se blagdani, u slučaju da padaju u dane vikenda, produžavali na radne dane u tjednu.
Zagovornik povratka na staro kad je riječ o novogodišnjim praznicima je Marinko Jakovljević, direktor Turističke zajednice općine Fužine. On se zauzima za to da i 2. siječnja ponovo bude praznik, a kao razlog za to navodi upravo korist za domaći turizam.
– Jedan dan više za Novu godinu u praksi znači da se novogodišnji blagdani produžuju na minimalno četiri dana. Ako, naprimjer, Nova godina padne u srijedu, onda je i četvrtak slobodan, a ljudi bi spojili još i petak i imate petodnevni aranžman – pojasnio nam je Jakovljević, ustvrdivši da bi to bio “poticaj domaćem turizmu” jer bi, prema njegovom mišljenju, hrvatske destinacije privukle i domaće i strane turiste.
Što o toj ideji misli novi ministar turizma Veljko Ostojić nismo uspjeli doznati, ali ako je suditi po Jakovljevićevim izjavama, ministru bi na stol mogla doći upravo takva inicijativa.
– Nadam se da će nova vlada imati više sluha za širu demokraciju, da prijedlozi ne idu samo s vrha, nego da idu i iz baze prema vrhu – kazao nam je Jakovljević. Svjestan je, međutim, da će biti i suprotnih mišljenja, kritičara koji će tvrditi da imamo previše blagdana, ali on osobno smatra da bi se neki od sadašnjih blagdana mogli pretvoriti u blagdan koji nije neradni dan.
Susjedne Slovenija i Srbija zadržale su u svom prazničnom kalendaru 2. siječnja. Međutim, Austrija, Francuska, Grčka ili Italija Novu godinu neradno obilježavaju samo 1. siječnja.
Ekonomski stručnjak Dražen Kalogjera ističe da dosad nije razmišljao o mogućnosti da i 2. siječnja bude neradni dan, ali mu se na prvi pogled to ne čini lošom idejom.
– Spajanje blagdana ima i pozitivnih i negativnih strana. Pozitivno je što ljudi mogu povezati odmor u dužu cjelinu. Međutim, proizvodnja zbog toga gubi. Smatram da bi se neradni dan mogao uvesti pod uvjetom da se to kompenzira na neki drugi način – ocijenio je Kalogjera.
KLIK za veći prikaz
[blockquote]HRVATSKA NIJE REKORDER PO BROJU BLAGDANA
Hrvatska ima 14 dana državnih praznika i blagdana koji su ujedno i neradni dani, i usprkos brojnim tvrdnjama izrečenima u javnosti po tome nije europski rekorder. Susjedna Slovenija ima 15 dana praznika i neradnih dana, a njena je posebnost relativno mali broj vjerskih ukorijenjenih praznika, samo su tri takva dana u godini. Istina, mnogi slovenski blagdani kojima se obilježavaju zbivanja iz slovenske povijesti padaju vrlo blizu datumima koji se u mnogim zemljama obilježavaju kao vjerski blagdani, pa uvođenje još i njih u kalendar vjerojatno ne bi imalo previše smisla. Grčka, Italija i Francuska imaju po 12 dana praznika i neradnih dana godišnje.
Bank Holidays uvijek ponedjeljkom
Neuobičajenu prazničku praksu ima Velika Britanija, država s najmanje neradnih blagdana od svih 27 članica Europske unije. Službeno se ne radi za Božić (25. i 26. prosinca), te za Novu godinu 1. siječnja. U slučaju da ti datumi padaju u dane vikenda, neradni dan se prebacuje na radni dan u tjednu. Neradni dani su i Veliki petak te Uskrsni ponedjeljak. Ostali neradni dani u Velikoj Britaniji nazivaju se Bank Holidays, a padaju u ponedjeljak nakon prvog i zadnjeg vikenda u svibnju, te ponedjeljak nakon posljednjeg vikenda u kolovozu. Pravi je razlog tome poticanje potrošnje i pokretanje turističko-ekonomskog miniciklusa. Ljudi naprosto imaju dovoljno slobodnih dana da se odluče na kraće putovanje, što potiče potrošnju.[/blockquote]
TEKST: Irena FRLAN/Tihomir PONOŠ (Glas Slavonije)
Infografika: Jutarnji.hr
