Broj nezaposlenih u Hrvatskoj premašio je 330 tisuća. U toj crnoj statistici velik udio, čak 44 posto, čine osobe do 35 godina starosti.
Uz probleme sa pronalaskom zaposlenja, mladi na tržištu rada
suočeni su i s brojnim drugim poteškoćama pri traženju posla.
Mlade se često promatra kao pasivne subjekte u rješavanju tih
problema, no zahvaljujući projektu Mreže mladih
Hrvatske i oni bi uskoro trebali dobiti svoj glas.
Mario Kovač ima 24 godine, magistrirao je
politologiju na fakultetu političkih znanosti u Zagrebu te se
odlučio vratiti u Osijek. Na burzi je tek dva mjeseca, no kaže
kako nije optimističan što se tiče pronalaska posla u struci.
Iako je završio zahtjevan fakultet potražnje za njegovom strukom
nažalost nema.
Mario kaže kako poslodavci traže radno iskustvo, no kako ga je
teško ili gotovo nemoguće steći. Kako za njegovu struku nema
posla, ne samo u Slavoniji, već i cijeloj Hrvatskoj, posao je
neuspješno tražio i izvan struke.
Za razliku od Marija, 22-godišnja Matea Koški
završila je medicinsku školu za zvanje medicinske sestre i radi u
jednoj zdravstvenoj ustanovi za kućnu njegu. Ona danas ima posao,
no do njega nije lako došla.
Na svu sreću medicinske sestre traženo su zanimanje, kaže Matea,
no samo za one koji žele raditi. Onima u potrazi za poslom
preporučuje da budu uporni i strpljivi, ali i da ne budu
izbirljivi. A upravo ovakva iskustva mladih na tržištu rada,
savjete, ali i njihova mišljenja o uzrocima problema prikupljaju
u Mreži mladih Hrvatske u sklopu projekta «Tko se boji
velike zločeste krize». U gradovima diljem Hrvatske
provode konzultacije sa zaposlenim i nezaposlenim mladima raznih
profila.
Dosadašnja iskustva pokazala su da su najčešći uzroci problema uz
krizu i recesiju – neprikladan obrazovni sustav koji ne priprema
mlade za tržište rada, nedostatak mogućnosti stjecanja radnog
iskustva kao i prevelika očekivanja poslodavaca koji odmah žele
gotove radnike.
Tekst: STV
