Već jučer u Osijeku na prvoj javnoj raspravi o Nacrtu prijedloga zakona o poljoprivrednom zemljištu, održanoj u organizaciji HGK Županijske komore Osijek...
Već jučer u Osijeku na prvoj javnoj raspravi o Nacrtu
prijedloga zakona o poljoprivrednom zemljištu, održanoj u
organizaciji HGK Županijske komore Osijek, u suradnji s
Ministarstvom poljoprivrede, čelnici regionalne i lokalne
samouprave i poljoprivrednici Slavonije i Baranje izrazili su
nezadovoljstvo svime onime što on nosi.
Skup, kojemu su nazočili i predstavnci regionalne i lokalne
samouprave, velikih poljoprivrednih tvrtki, obiteljskih
poljoprivrednih gospodarstava i seljaka, do posljednjeg je mjesta
ispunio veliku dvoranu Županijske gospodarske komore.
– Novi zakon o poljoprivrednom zemljištu operacionalizacija je ustavne odredbe prema kojoj je zemljište od nacionalnog interesa Republike Hrvatske – istaknula je Vesna Gantner, pomoćnica ministra poljoprivrede. Njime bi uz postojećih nešto više od milijun zapuštenog bilo angažirano još oko milijun hektara poljoprivrednog zemljišta, čime bi Hrvatska povećala svoj godišnji BDP za oko sedam milijardi kuna te uposlila dodatnih 50 tisuća ljudi, smanjila uvoz poljoprivrednih proizvoda te osigurala samodostatnost agrarnih kultura i prehrambenih proizvoda. Povećala bi se i prosječna veličina posjeda i konkurentnost domaćeg agrara. Zemlja se ne bi prodavala, već bi se davala u 50-godišnji zakup na osnovi, prije svega, gospodarskih programa u kojima bi bili izjednačeni veliki i mali proizvođači. No, put do toga, bar kako predlaže Nacrt prijedloga zakona o poljoprivrednom zemljištu, ocijenjen je upitnim jer se stječe dojam da je sve podređeno velikima na štetu malih, krahu umjesto razvoju ruralnih dijelova države.
Vladimir Šišljagić, župan Osječko-baranjske županije, istaknuo je da Prijedlog zakona u svojim ključnim dijelovima nije dobar. Posebno se usprotivio osnivanju svemoćne Agencije za upravljanje zemljištem i eliminiranju iz procesa gospodarenja zemljištem lokalne samouprave. Nezdovoljstvo je izrazio i oduzimanjem županijama 25 posto sredstava iz prihoda od zakupa državnog zemljišta. Deneš Šoja, načelnik Općine Kneževi Vinogradi, neprihvatljivim smatra da se o koncesijama i zakupu poljoprivrednog zemljišta prema novom zakonu odlučuje u Zagrebu.
Mato Brlošić, predsjednik HPK, zauzeo se da u budućim natječajima za koncesije i zakup poljoprivrednog zemljišta budu isključeni oni kojima poljoprivreda nije osnovna djelatnost i tako seljacima ne “nabijaju” cijenu.
Antun Laslo, predsjednik Zajednice udruga seljaka Slavonije i Baranje, smatra da dio zemljišta treba biti ponuđen i na prodaju, jer je dokazano da su seljačka gospodarstva puno bolji vlasnici zemljšta nego što je to država. Željko Kraljičak, osječko-baranjski dožupan, izrazio je zabrinutost što će s angažiranjem još oko milijun hektara sada neobrađenog zemljišta biti smanjene potpore pa one, ako se to dogodi, neće prelaziti 200 eura po hektaru.
VIDEO STV:
TEKST: N.Vukadinović, www.glas-slavonije.hr
