Sezona kirvaja u Valpovštini u punom je jeku, a oni koji se još uvijek drže stare tradicije i na stol stavljaju domaću prasetinu jadaju se da nikad nije bilo teže pronaći prase.
Sezona kirvaja u Valpovštini u punom je jeku, a oni koji se još uvijek drže stare tradicije i na stol stavljaju domaću prasetinu jadaju se da nikad nije bilo teže pronaći prase.
“Prije je to bilo puno jednostavnije. Prasaca je bilo na svakom koraku, no ove godine domaće prasadi nigdje ne možemo naći. U oglasima tek rijetki nude prasce te se brzo razgrabe, jer prasaca je vrlo malo, a nas koji tražimo domaću prasetinu puno je više”, žali nam se gazda Joza iz Veliškovaca, gdje 16. kolovoza slave crkveni god i kirvaj, a za tu prigodu još uvijek nisu uspjeli pronaći prase.
Osim toga, domaćine zabrinjava i cijena prasadi, koja je zbog nestašice otišla u nebo. Pričaju da je početkom lipnja cijena prasaca bila čak 22 kune po kilogramu žive vage, što je gotovo jednako kao i cijena janjadi, no sada cijena lagano opada te se ono malo prasadi koje još ima nudi i po cijeni od 16 do 20 kuna po kilogramu, ovisno o kvaliteti mesa. U tu cijenu treba, ovisno o dogovoru s uzgajivačem, još uračunati i cijenu klanja, koja iznosi oko 30 kuna po prasetu. Redoviti kupci na kućnom pragu kažu da je to sada koliko-toliko prihvatljiva cijena, odnosno da je svako prase skuplje od 20 kuna – preskupo. Odnosno, po istoj se cijeni prasetina može pronaći i po trgovačkim lancima ili u mesnicama.
“Istina je da prasaca na tržištu nema, jer su uzgajivači prošle godine poklali krmače i sada je teško pronaći prasce u svinjcima”, potvrdili su nam u Udruzi svinjogojaca Osječko-baranjske županije, gdje doznajemo da je cijena ove godine vrlo “rastezljiva” i da se kreće od 13 kuna (koliko su za prasce uzgajivačima plaćali nakupci) do 18 kuna. Uzgajivačima ta cijena, kažu, nije isplativa jer je stočna hrana jako poskupjela, a rasli su i brojni drugi ulazni troškovi.
[blockquote]Na izdisaju
Zbog neisplativosti uzgoja Slavonija i Baranja ovog je ljeta u
znaku nestašice domaćih prasaca. “Država bi se ozbiljno trebala
zapitati želi li očuvati domaću svinjogojsku proizvodnju, koja je
na izdisaju, i naći načina kako da ju se potakne, jer ako se
ovako nastavi, Slavonci i Baranjci već u skoroj budućnosti neće
više znati kakav je okus domaće prasetine”, poručuju iz Udruge
svinjogojaca Osječko-baranjske županije.
Željko Kraljičak: Problem je nedostatak prerađivačke
industrije
I osječko-baranjski dožupan Željko Kraljičak upozorava da je
domaći uzgoj svinja “na koljenima”. “Više od 100.000 obiteljskih
gospodarstava u posljednjih pet godina prestalo se baviti tovom
svinja. Danas se od oko tri milijuna tovnih svinja, kolika je
potreba naše zemlje, u Hrvatskoj zakolje samo milijun.
Poražavajući je podatak i da se godišnje u RH oprasi samo 300.000
prasadi. Dovedeni smo u situaciju da je lakše uvesti zamrznutu
svinjetinu nego organizirati i poticati domaću proizvodnju”, kaže
Kraljičak. Nedostaje nam, dodaje, prerađivačka industrija; s
radnim mjestima koja bi osigurala. “Naša županija proizvodi 40
posto svih tovnih svinja u RH, a imamo manje od pet posto
zastupljenosti finalnih proizvoda na tržištu. Zato i nije čudno
što u regiji, tradicionalno poznatoj po znanju i tehologiji
uzgoja svinja, nestaje proizvodnje. Jednostavno, nema primarne
industrije, koja bi organizirala proizvodnju i otkupila
proizvod”, zaključuje Kraljičak. (M.Mi.)[/blockquote]
Lidija ANIČIĆ (Glas Slavonije)