Hrvatski građani na 100 potrošenih kuna čak 32 kune potroše na hranu (EU samo 16 kn), a od jeseni bi te brojke mogle biti još poraznije, piše Večernji list.
Hrvatski građani na 100 potrošenih kuna čak 32 kune potroše na hranu (EU samo 16 kn), a od jeseni bi te brojke mogle biti još poraznije, piše Večernji list.
Zbog 18-mjesečne suše i kasnog proljetnog mraza u Hrvatskoj, problema s likvidnošću prehrambene industrije, ali i nezapamćenih poremećaja na svjetskim burzama uzrokovanih sušom i desetkovanim prinosima u poljoprivredi, hrana će u nas poskupjeti najmanje 10 do 15%, procjenjuju stručnjaci, prije svega meso, mlijeko, ulje, mast i margarin.
No ni pet do 12, nakon što je ministar financija Slavko Linić demantirao svog “poljoprivrednog” kolegu Tihomira Jakovinu o uvođenju nižih međustopa PDV-a na hranu – a proizvodnja je na nižim granama nego u vrijeme poljoprivrednih kriza 2003. ili 2007. – iz Vlade nema konkretnih mjera. Prvi put u povijesti nedostajat će nam kukuruza, oko pola milijuna tona, dok smo proteklih godina u prosjeku izvozili oko 200.000 tona, kaže direktor Croatiastočara Branko Bobetić.
Stočni je fond pak, kad je u pitanju tovna junad, u odnosu na 2007. 20% siromašniji, a cijene repromaterijala 50% više, tvrdi čelnik Baby Beefa Toni Raič koji u situaciji kad stočari i mljekari vape za kukuruzom i krmnim biljem traži hitne mjere koje će imati dugoročne učinke i možda tek neznatnu korekciju cijena. Svako dalje minoriziranje stanja u poljoprivredi vodi divljanju cijena i mešetarima, a u pitanje će doći i ukupan BDP u RH.
– Od Vlade tražimo konkretnu pomoć kako bi se dugoročno održala proizvodnja i kvalitetna opskrba tržišta, posezanje u robne zalihe kukuruza, nominalne potpore poljoprivrednicima koje su sada umanjene i kasne te izravne potpore proizvođačima mlijeka i mesa – objašnjava Raič.
Opšrinije: www.vecernji.hr
