Na slavonsko-baranjskim poljima privodi se kraju žetva suncokreta. Kultura je to, koja je od svih proljetos zasijanih kultura, najbolje podnijela sušu.
Štete su u prosjeku 20 posto, ne računajući pjeskovita područja Valpovštine i Donjeg Miholjca, gdje dosežu i katastrofalnih 100 posto.
Suncokreta je ove godine bilo nešto više nego lani, ali još uvijek nedostatno za samodostatnost vlastite proizvodnje ulja.
Iako ne voli imati noge u vodi, a glavu okreće upravo prema suncu, i suncokret je ove godine od viška zabolila glava. Prvi otkosi prisilno dozrijelih usjeva na pjeskovitim područjima najavili su potpunu katastrofu, ali se situacija unatrag dva tjedna značajno promijenila. U čepinsku su Uljaru počeli pristizati i vrlo zadovoljavajući urodi.
Zbog kiše kombajni su na osječkom području prekinuli žetvu. Nije preostalo puno, ali je najbolje do sada. U prosjeku suncokret je od svih proljetos zasijanih kultura ipak najbolje podnio sušu.
Suncokretom je ove godine u Hrvatskoj zasijano oko 35 tisuća hektara, što je unatoč povećanju, još uvijek čak pet puta manje od jedne Srbije. Imamo izuzetne potencijale, i mogli bi i trebali barem dostići nekadašnje površine od 50 tisuća hektara. Tek tada bi osigurali samodostatnost proizvodnje ulja i ne bi ovisili o toliko spominjanom uvozu, koji uništava domaće gospodarstvo i poljoprivredu.
Tekst: STV
Foto: SiB.hr arhiva