Na prigodnoj svečanosti u Vukovaru proizvođačima slavonskog kulena dodijeljeni su prvi certifikati o stjecanju oznake zemljopisnog podrijetla na nacionalnoj razini.
Certifikate su dobili Andrija Čuha iz Soljana u županjskoj
Posavini, Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo “Job” iz
Josipovca kod Osijeka te Adam Zvonarević iz Starih Mikanovaca
nedaleko Vinkovaca, koji je ujedno ispunio i kriterije za
dobivanje prvog slavonskog svjetskog superbrenda “Slow
Food”.
“Nakon višegodišnjeg mukotrpnog puta na zaštiti kulena, koji
je prošla Udruga ‘Slavonski domaći kulen-kulin’, Ministarstvo
poljoprivrede je u rujnu 2013. godine Slavonski kulen zaštitilo
oznakom zemljopisnog podrijetla na nacionalnoj razini, a ostvaren
je i preduvjet za zaštitu na europskoj razini jer je okončana
pravna regulativa i propisan postupak koji se upravo privodi
kraju”, podsjetio je pročelnik Vukovarsko srijemske županije
za poljoprivredu i tajnik Udruge “Slavonki domaći kulen-kulin”
Andrija Matić.
Izrazio je žaljenje što nema više proizvođača kulena koji su se
odlučili na zaštitu svoga proizvoda rekavši kako se od 35 članova
Udruge “Slavonski domaći kulen-kulin” na zaštitu zemljopisnog
podrijetla kulena odlučilo njih deset od kojih je, međutim, u
tome uspjelo samo njih troje. Postupak je zahtjevan i nije lako
ispuniti sve potrebne kriterije. Mnogi nisu zainteresirani i zbog
činjenice da kulena nema dovoljno na domaćem tržištu tako da im
nije primarno oznakom zemljopisnog podrijetla osvajati nova
tržišta kada i ovako sve što proizvodu mogu prodati, kazao je
Matić.
Prema riječima predsjednice Udruge “Eko Slavonija” i predstavnice
“Slow Food Slavonica”, jednog od hrvatskih ogranaka tog pokreta
za promociju i očuvanje vrhunske i autohtone hrane Katarine
Kozine, “Slow Food Slavonica” planira okupljati lokalne
proizvođače mesa crne slavonske svinje i kulena iz istočne
Hrvatske i pronalaziti im tržište u Europi i Hrvatskoj. Izvorni
hrvatski proizvod kulen organizacija “Slow Food” uvrstila je u
projekt “Ark of Taste” koji se bavi čuvanjem gastronomskih okusa
kojima prijeti nestanak, kazala je Kozina napominjući i kako će
ugostiteljski objekti također moći dobiti oznaku “Slow Fooda”. U
Hrvatskoj će takvih hotela i restorana uskoro biti oko pet
stotina, a svi će biti uvršteni u aplikaciju za mobilne telefone
čija je izrada pri kraju.
“Dobivanje certifikata nam u marketinškom smislu znači više
nego u prodajnom, jer već imamo svoje stalne kupce i nemamo
problema s prodajom svega onoga to proizvedemo”, rekao je
novinarima proizvođač kulena Adam Zvonarević koji godišnje
proizvede oko 500 komada kulena, a na svom domaćinstvu ima
zaokruženu proizvodnju, od uzgoja crne slavonske svinje do
proizvodnje kulena.
Proizvođač slavonskog kulena Andrija Čuha iz Soljana smatra kako
priča o kulenu definitivno ima svoju budućnost, no bez pomoći
države i pronalaska povoljnih kreditnih sredstava teško da će
biti proširenja proizvodnje.
Tekst: Radio Osijek