U Slavoniji i Baranji vrhunac je sezone berbe u voćnjacima i vinogradima, a upravo u ovo vrijeme najveća je potreba za sezonskom radnom snagom. No, pronaći berače danas vlasnicima plantaža postalo je gotovo jednako zahtjevno kao i zadržati kupce, piše Republika.eu.
Jožef Kelemen iz baranjskog Luga jedan je od
najvećih proizvođača začinske paprike na svome području. Upravo
se sprema za drugu ovogodišnju berbu paprike, koju uzgaja na
nešto više od jednog hektara.
Za to mu treba najmanje 10 berača, ali do njih ne dolazi lako.
“Radna snaga je jako problematična zato što ljudi i ne idu
raditi, a i nema ljudi, zato što nije im interesantno raditi dva
tri dana u berbe, pa onda tražiti negdje dalje posao, a mi više
tu berbu obavljamo s rodbinom, s prijateljima i tu se snalazimo u
tom poslu“, kaže Jožef.
Zbog nedostatka radne snage posljednjih godina muku muče i
vinogradari. U Erdutskim vinogradima zbog toga okrenuli su se
strojnoj berbi grožđa.
“Kada uzmete cijenu koštanja hektara berbe na prosječnoj bazi
10 tona, cijena ručnog rada je oko 5 tisuća kuna, kombajn bere za
2 tisuće kuna, to je jedan od dovoljnih argumenata, da će se
morati i da smo prešli na koncept strojne berbe i strojnih radova
općenito u vinogradarenju“, kaže Mladen
Alpeza iz Erdutskih vinograda.
U Erdutu su se okrenuli mehanizaciji, ali im sezonske radne snage
i dalje treba za druge poslove, a pronaći radnike i njima postaje
sve teža misija.
Apsurd je utoliko veći što je upravo na području ove općine
nezaposleno 50 posto ljudi.
“Kada pogledate koliko je korisnika socijalne pomoći, znači
radno sposobnih, ovakvih poput nas, koji ovdje dugoročno na bazi
godine mogu 10 mjeseci raditi, mjesec dana opet imate nekakve
beneficije s biroa i tako dalje, tako da možemo reći da bi
postojeća radna snaga kod nas imala punu uposlenost. Primanja su
onakva kakva su trenutna u našem okruženju i to je ono što mi u
ovom trenutku možemo ponuditi. Ono što se događa od odljeva radne
snage, od mladih ljudi, radno sposobnih, koji jačaju, mi se
tučemo s Nijemcima, Austrijancima itd, uzimaju naše
najkvalitetnije, najsposobnije, najprodornije ljude, i s druge
strane, a mi se s takvima trebamo tuči”, dodaje Alpeza.
Je li iseljavanje toliko uzelo maha da uistinu više nemamo radno
sposobnog stanovništva ili je u pitanju nešto drugo, lijenost
novih generacija ili sama socijalna politika u Hrvatskoj, koja,
kažu poduzetnici, umjesto rada, stimulira nerad.
S druge, pak, strane društvene su mreže prepune kritika upućenih
poslodavcima. Opći je stav kako je cijena sata, koja je kod
većine voćara od 15 do 17 kuna, razočaravajuće niska. Smatra se
kako su vremena izrabljivanja prošla te poručuje poslodavcima
kada nas budete pošteno platili, uhvatit ćemo se i posla. Vrijeme
će vrlo brzo pokazati tko je u pravu.
Izvor: Republika.eu/STV