Hrvatska postrožuje uporabu javne rasvjete. Tako će javna rasvjeta danju biti zabranjenja, a uključivat će se tek kada padne mrak.
Svi gradovi i općine u roku od 10 godina postojeće žarulje morat
će zamjeniti LED rasvjetom. Novim pravilima regulirat će se i
vanjska rasvjeta stambenih prostora, a ograničit će se
osvjetljavanje koncerata, manifestacija i sportskih natjecanja.
Nepotrebna noćna rasvjeta, tvrdi struka, bespotrebno troši
električnu energiju te šteti i okolišu i zdravlju. No, i sa
strožim zakonom Hrvatska ostaje tek jedna od rijetkih država
Europske unije koja na taj način regulira svjetlosno
onečišćenje.
‘Pretjerano je paliti rasvjetu kad padne mrak’
RTL-ova reporterka Ines Goda na jednom od
zagrebačkih trgova s dosta svjetiljki razgovaral je s
Rankom Skansijem, predsjednikom Hrvatskog
društva za rasvjetu koji je objasnio koliko izvori svjetlosnog
onečišćenja mogu biti štetni.
“Rasvjeta na ovom trgu na kojem se nalazimo je zastarjela i
ne odgovara modernim potrebama grada. Ovo je raznolik trg i može
se o tome dugo diskutirati. Kugle koje su pokraj nas treba pod
hitno ukinuti jer su najveći onečišćivaći”, kazao je Skansi.
Komentirao je i činjenicu da će se po Zakonu koji ima niz pravila
regulativa, javna rasvjeta uključivati kada padne
mrak. “Pretjerano je paliti rasvjetu kad padne mrak jer
su djeca i stariji ljudi, a i mi ugroženi jer nećemo vidjet gdje
hodamo, neće nas vidjeti automobili i tamvaji. To treba ići u
raniju varijatnu, da se ona pali u sumrak”, kazao je Skansi
te dodao kako se radi na tome da se neki članci Zakona
ispoliraju.
Cijena prelaska na LED rasvjetu
Gradovi i općine dobile su rok od 10 godina da prijeđu na LED
rasvjetu, a Skansi objašnjava koliko bi to moglo koštati i koliko
je realno očekivati da će to svim općinama poći za rukom.
“Tu mogu biti jako spekulativne prirode, ako se uzme u obzir
da je cijena prosječne svjetiljke 3-5 tisuća kuna s ugradnjom i
montažom, prema količini rasvjete da se izrčaunati koliko bi to
koštalo. A da će sve lokalne samouprave moći reagirati u u tom
peridou, bojim se da ne. Trebat će im država malo pomoći, EU
fondovi ako tada budu aktivni ili neka druga sredstva”,
zaključuje Skansi.
Izvor: Vijesti.hr