'Za očekivati je kako će do polovice stoljeća imati više od trećine starijih od 64 godine'.
Demograf s Instituta “Ivo Pilar” u Vukovaru Dražen
Živić rekao je u utorak u Đakovu kako je u Slavoniji, po
podatcima iz 2017., na 100 umrlih bilo 60 rođenih, da je od 2011.
do 2017. taj dio Hrvatske izgubio 105.000 stanovnika, a za
očekivati je kako će do polovice stoljeća imati više od trećine
starijih od 64 godine, a udio mladih past će na 10 do 15 posto.
Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
u partnerstvu s Gradom Đakovom organiziralo je danas na
đakovačkome Katoličkom bogoslovnom fakultetu (KBF) konferenciju
“Doprinos jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
demografskoj revitalizaciji Slavonije, Baranje i Srijema”. Prva
je to u nizu konferencija o demografskoj obnovi zemlje na kojoj
su govorili demografi, predstavnici lokalnih samouprava,
predstavnici spomenutog ministarstva i drugi.
U ime đakovačkoga KBF-a dekan Vladimir Dugalić
tu je temu ocijenio vrlo važnom, a demografsko stanje u istočnoj
Hrvatskoj alarmantnim. Istaknuo je da Crkva u revitalizacijskim
tokovima može znatno pridonijeti duhovnom dimenzijom.
Zamjenik osječko-baranjskog župana Petar Lagator
je rekao kako se u Osječko-baranjskoj županiji proces iseljavanja
polako zaustavlja, i to u trenutku kada se u njoj događaju neki
pozitivni trendovi, ali i oni negativni, poput smanjenja djece za
upis u škole i sl.
Demograf Živić je rekao kako su uzroci demografskih problema
Slavonije od prije 150 pa i 200 godina, no statistički se mogu
registrirati unazad pola stoljeća.
“Regija s trenutačno najnepovoljnijim demografskim kretanjima”
“Slavonija je regija s trenutačno najnepovoljnijim
demografskim kretanjima u zemlji – od obećane zemlje došla je do
izrazite i duboke depopulacije i dubokoga demografskog starenja.
Ratna stradanja i razaranja te iseljavanje točka su na ‘i’ tih
procesa. Prvo razdoblje smanjenja broja stanovnika
Slavonija ima 1971. i 1981. Već se tada upozoravalo na loš
demografski put kojim ovaj prostor ide, a u okvirima Jugoslavije
na to se nije moglo utjecati”, rekao je demogaf Živić,
podsjećajući da bivša država, naime, nije vodila suvremenu
demografsku politiku.
Prirodni gubitak Živić je ilustrirao podatkom iz 2017., a to su
zadnji službeni podatci Državnog zavoda za statistiku. “Tada je u
toj regiji na 100 umrlih bilo 60 novorođnih, a od 2011. do 2017.
istočna Hrvatska izgubila je 105.000 stanovnika, s 805.000 pala
je na 700.000”, rekao je, ističući da je tu i proces demografskog
starenja pa se može očekivati da će do polovice stoljeća taj dio
Hrvatske imati više od trećine starijih od 64 godine i da će udio
mladih pasti na 10 do 15 posto.
“Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu
politiku nije to samo nazivom, nego i suštinski – demografija je
ovoj Vladi u centru pozornosti”, ocijenio je pomoćnik
ministrice za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
Ivica Bošnjak.
Dodao je da je demografska situacija u Slavoniji u odnosu prema
prosjeku Hrvatske nešto lošija.
“Veliki potencijal vidimo u Projektu Slavonija, Baranja i Srijem”
“No, veliki potencijal vidimo u Projektu Slavonija, Baranja i
Srijem; projekti koji se ugovaraju ovih dana premašili su 10
milijarda kuna, čime se stvaraju bitni preduvjeti za ostanak, ali
i povratak mladih u Slavoniju. Mjere su to poput gradnje 500
dječjih vrtića, značajnog povećanja rodiljnih naknada, doplatka
za djecu, rasta prosječne plaće i dr. Optimisti smo – svih 20
županija i svi gradovi te gotovo sve općine, osim njih šest,
provode demografske mjere”, rekao je Bošnjak, a đakovački
gradonačelnik Marin Mandarić izrazio je želju da
taj niz konferencija, kako je rekao, rezultira pravim katalogom
demografskih mjera na svim razinama.
Izvor: Vijesti.hr
FOTO: Davor Javorovic/PIXSELL