Razlog pomicanja sata je potreba da se smanji trošak električne energije. Kako dan traje duže, imamo više prirodne svjetlosti i trošimo manje energije
U noći sa subote 26. listopada na nedjelju 27. listopada, odnosno noćas, pomičemo kazaljke na satu jedan sat unatrag. Time počinje zimsko računanje vremena što znači da će mrak padati sve ranije, ali će istovremeno svjetlost doći ranije ujutro.
Povratkom na zimsko računanje vremena razdoblje više tarife za obračun električne energije je od 7 do 21 sat, dok se po nižoj tarifi obračunava od 21 sat do sedam sati ujutro. Vraćanjem sata sunce će ranije izlaziti, ali i zalaziti pa će biti manje svjetla u popodnevnim satima.
Prva zemlja koja je službeno uvela pomicanje sata je Njemačka. Slijedile su je i druge europske zemlje pa tako i Hrvatska. Pomicanje sata sada svaka zemlja određuje za sebe, a oni koji nisi pobornici ove prakse nadaju se da će se uskoro sve zemlje u EU dogovoriti oko ukidanja pomicanja sata. O tome se dugo priča, ali konačne odluke još nema.
Europski parlament je u ožujku 2019. godine podržao prijedlog Direktive kojom se od 2021. na razini EU-a ukida polugodišnje pomicanje sata, a zemljama članicama prepušta se odluka o odabiru ljetnog ili zimskog računanja vremena. Međutim, Vijeće EU nije usvojilo konačnu odluku, pa se praksa pomicanja sata nastavlja.
Iako većina pomicanje sata i prelazak na zimsko računanje vremena podnosi relativno bezbolno, ima i onih koji se žale na tegobe, a to je posebno izraženo kod žena. U istraživanju Forse više od trećine žena u Njemačkoj, njih 37 posto, izjavilo je da su imale zdravstvenih problema nakon pomicanja kazaljke na satu unazad i naprijed u jesen i proljeće.
Među muškarcima njih 22 posto osjeća nelagodu, pokazalo je istraživanje koje je naručilo DAK osiguranje. Tri četvrtine ispitanika, njih 76 posto, smatra da je pomicanje sata dva puta godišnje suvišno i da ga treba ukinuti. Među muškarcima 74 posto izjasnilo se protiv promjene sezone, a među ženama 78 posto.
Većina ljudi s tegobama nakon pomicanja sata žali se na umor, njih 82 posto. Slijedi nesanica, 64 posto, i rastresenost, 48 posto. Svaki peti ispitanik zakasnio je na posao barem jednom nakon promjene. U odnosu na prošlu godinu, na pritužbe se žalilo tri posto manje ispitanika. Forsa je za istraživanje istražila 1001 oso