Zbog pretjeranog i sve ranijeg korištenja mobitela mišići šake često ostaju nerazvijeni, upozoravaju liječnici i učitelji
Samo jedno od desetero djece ima dobro razvijenu motoriku, pokazuju posljednja istraživanja, prenosi HRT. Djeca se sve manje kreću i igraju na otvorenom, sve ranije koriste mobitele, a zbog toga raste broj djece s prekomjernom tjelesnom težinom, ali i broj onih koji imaju problem s pravilnim držanjem i korištenjem sredstava za pisanje.
Skakanje, penjanje, igra u pijesku — prirodnu dječju igru u posljednjih nekoliko godina sve više zamjenjuju ekrani i višesatno sjedenje.
“Ne znaju skakati, ne znaju se penjati”
Martina Jelić, ravnateljica DV Vjeverica iz Zagreba, bilježi zabrinjavajuće stanje već kod najmlađih.
“Djeca se slabije kreću, nemaju razvijenu ravnotežu, koordinaciju, ne znaju skakati, ne znaju se penjati, a kamoli onda nešto drugo što je složenije”, rekla je Jelić za HRT.
Zbog pretjeranog i sve ranijeg korištenja mobitela mišići šake često ostaju nerazvijeni, upozoravaju liječnici i učitelji.
“To se vidi kod precrtavanja crta, kod vezanja vezica, kod svakodnevnih aktivnosti koje djeca do sada nisu naučila, nisu se izvještila, kod kopčanja gumbića. I to se onda vidi nažalost u školi, da ružno pišu, da sporo pišu i nažalost to su neki od razloga zbog kojih se i odgađa upis djece u prvi razred”, rekla je Nina Petričević, spec. školske medicine NZJZ “Dr. Andrija Štampar”.
Slično primjećuje i Ivančica Tajsl, učiteljica razredne nastave u OŠ Trnjanska iz Zagreba. “Recimo brojke, bilo što, ravnu crtu povući, raditi sa škarama, općenito savinuti papir. Sve ondje gdje bi trebalo raditi s rukama imamo sve većih i većih problema”, istaknula je Tajsl.
Problemi i na satu tjelesnog
Izazovno je i na satovima tjelesne i zdravstvene kulture, na kojima sve više djece ima problem s izvođenjem osnovnih vježbi.
“Primanju i hvatanju lopte, najizraženije što ja vidim je u nekakvoj bazičnoj izdržljivosti, koja se svodi na trčanja i ustrajnosti u takvim aktivnostima”, primijetio je Nevesin Vusić, učitelj tjelesne i zdravstvene kulture u IV. OŠ Varaždin.
“Sve više djece provodi vrijeme pred ekranima i u drugim pasivnim sjedećim aktivnostima, što naravno oduzima vrijeme za slobodnu igru, za pokret, što sve utječe na razvoj motorike”, naglasila je Tea Mihalić, psihologinja u IV. OŠ Varaždin.
Struka savjetuje: Bicikl, pješačenje, slobodno kretanje
Struka savjetuje da s djecom treba raditi i poticati ih na kretanje. “Nismo svi ni za lopte, niti za nekakve komplicirane sportove s reketima, ali svatko do nas može voziti bicikl, slobodno kretanje, pješačenje”, kazao je Tomislav Busch, učitelj tjelesne i zdravstvene kulture u OŠ Jure Kaštelana iz Zagreba.
“Pokret nam treba biti nekako u fokusu, u centru, jer je to temelj zdravlja, cjelovitog razvoja djece i djetetu daje jednu kvalitetu života”, istaknuo je Vilko Petrić, dekan Učiteljskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci.
Prvi korak u tome, slažu se svi — micanje od ekrana.
