Kako poručuju iz Ministarstva zdravstva, u posljednjih petnaestak godina ostvaren je vidljiv napredak, ponajprije u osvješćivanju javnosti o važnosti prevencije, redovitih ginekoloških pregleda i cijepljenja protiv humanog papiloma virusa (HPV)
Do sad dobrovoljno, a od iduće godine cijepljenje protiv humanog papiloma virusa (HPV) trebalo bi postati obavezno, doznaje Net.hr u Ministarstvu zdravstva.
Tako bi se Hrvatska pridružila nekolicini zemalja koje su se već odlučile na takav korak, s jasnim ciljem: dugoročno iskorijeniti rak vrata maternice, bolest koja je danas gotovo u potpunosti sprječiva.
Najava izmjena zakonskog okvira dolazi u vrijeme obilježavanja Nacionalnog dana i tjedna borbe protiv raka vrata maternice – Dana mimoza, koji se u Hrvatskoj službeno obilježava od 2011. godine. Riječ je o bolesti koja se, unatoč dostupnim i učinkovitim preventivnim alatima, i dalje odnosi živote žena.
Kako poručuju iz Ministarstva zdravstva, u posljednjih petnaestak godina ostvaren je vidljiv napredak, ponajprije u osvješćivanju javnosti o važnosti prevencije, redovitih ginekoloških pregleda i cijepljenja protiv humanog papiloma virusa (HPV). Ipak, epidemiološki pokazatelji upozoravaju da prostora za napredak još ima.
U Hrvatskoj se svake godine rak vrata maternice dijagnosticira kod oko 300 žena, a između 120 i 130 njih izgubi bitku s bolešću. Prema podacima o smrtnosti, tijekom 2024. godine od ove dijagnoze umrlo je 98 žena, pri čemu je gotovo trećina bila mlađa od 60 godina.
Ti se podaci odnose isključivo na invazivni karcinom vrata maternice, dok znatno češće premaligne promjene, kao i drugi oblici raka povezani s HPV-om – uključujući rak vulve, rodnice, anusa, penisa i ždrijela – nisu obuhvaćeni ovom statistikom.
“Rak vrata maternice gotovo je u potpunosti preventabilna bolest. Imamo cjepivo, imamo organizirani probir i imamo učinkovito liječenje premalignih promjena. Upravo zato činjenica da žene i dalje umiru od ove bolesti nije prihvatljiva“, ističe Ivana Portolan Pajić, ravnateljica Uprave za zdravstvenu zaštitu Ministarstva zdravstva.
Procijepljenost iznad prosjeka, ali ispod ciljeva
Cijepljenje protiv HPV-a u Hrvatskoj je dostupno od 2007. godine, najprije kroz pilot-projekte, a potom i u okviru nacionalnog programa. Danas je besplatno za djevojčice i dječake u dobi od 14 i 15 godina, uz mogućnost naknadnog cijepljenja tijekom srednjoškolskog obrazovanja te do navršene 25. godine života.
Iako cijepljenje nije obvezno, Hrvatska bilježi relativno dobru procijepljenost u usporedbi s nekim drugim europskim zemljama. Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, barem jednu dozu cjepiva do 15. godine primilo je 54,8 posto djevojčica i 38,9 posto dječaka iz generacije rođene 2009. godine. No, ti postoci i dalje su znatno ispod ciljeva Svjetske zdravstvene organizacije.
WHO-ov globalni plan predviđa procijepljenost iznad 90 posto, obuhvat preventivnih ginekoloških pregleda od najmanje 70 posto žena do 35. godine života te pravodobno liječenje 90 posto žena s otkrivenim premalignim i malignim promjenama. Tek ostvarenje svih tih ciljeva omogućuje govor o eliminaciji raka vrata maternice kao javnozdravstvenog problema.
Planovi za uvođenje obveznog cijepljenja
U tom kontekstu Ministarstvo zdravstva razmatra izmjene Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti, kojima bi se cijepljenje protiv HPV-a uvrstilo u obvezni kalendar cijepljenja. Ako zakon bude usvojen prema planu, nove bi odredbe mogle stupiti na snagu 2027. godine, a cijepljenje bi se, kao i dosad, provodilo u osnovnim školama u dvije doze.
“Struka jasno stoji iza ove inicijative. Uvođenjem obveznog cijepljenja šaljemo snažnu poruku o važnosti zaštite zdravlja budućih generacija“, naglašava Portolan Pajić, dodajući kako će edukacija roditelja, djece i nastavnika i dalje biti ključna.
Najveću zaštitu cijepljenje pruža ako se provede prije početka spolne aktivnosti, no stručnjaci ističu da koristi postoje i kasnije, sve do 25. godine života, pa i nakon toga u određenim medicinskim indikacijama.
“HPV cjepivo ne štiti samo od raka vrata maternice, već i od brojnih drugih zloćudnih bolesti kod žena i muškaraca. Riječ je o dugoročnom ulaganju u zdravlje“, poručuju iz Ministarstva.
Nacionalni probir ponovno u fokusu
Uz cijepljenje, drugi ključni stup prevencije je organizirani probir. Nakon višegodišnjeg prekida, 2023. godine pokrenut je pilot-projekt reorganiziranog nacionalnog preventivnog programa, koji se trenutačno provodi u Virovitičko-podravskoj županiji.
Program obuhvaća žene u dobi od 20 do 64 godine. Kod žena od 20 do 29 godina provodi se Papa-test, dok se kod žena starijih od 30 godina koristi kombinacija Papa-testa i HPV testiranja. Iskustva iz pilot-projekta poslužit će za prilagodbu programa, s ciljem njegove ponovne provedbe na nacionalnoj razini već sljedeće godine.
Bolest koja pogađa i mlađe žene
Epidemiologinja HZJZ-a Bojana Mahmutović upozorava da se rak vrata maternice, za razliku od većine drugih sijela raka, često javlja u mlađoj životnoj dobi. Riječ je o trećem najčešćem obliku raka kod žena u dobi od 30 do 39 godina, a čak četvrtina novooboljelih mlađa je od 45 godina.
Petogodišnje preživljenje iznosi nešto više od 60 posto, no ishod uvelike ovisi o stadiju bolesti u trenutku dijagnoze. Kada se otkrije rano, liječenje je učinkovitije i manje opterećujuće, dok su kod uznapredovalih stadija prognoze znatno lošije.
S obzirom na to da je rak vrata maternice u gotovo svim slučajevima posljedica infekcije visokorizičnim tipovima HPV-a, HPV testiranje ima sve važniju ulogu u suvremenim programima probira. Za razliku od Papa-testa, koji otkriva već nastale stanične promjene, HPV test omogućuje prepoznavanje rizika i prije razvoja lezija, zbog čega ga europske smjernice sve češće ističu kao pouzdaniju metodu ranog otkrivanja.
