Nisu samo financijski problemi ili globalna kriza pa i "sivilo" zime te postblagdanska atmosfera razlog depresije. Ne biste vjerovali, može biti i - tuđe novo radno mjesto
Treći ponedjeljak u mjesecu, neslužbeno, naziva se i najdepresivnijim danom u godini. Pa iako je prošao, cijeli je siječanj, sudeći prema posjetama Osječana i Slavonaca psiholozima, zapravo najdepresivniji i najtužniji mjesec.
I financije i svjetske krize povezane sa strahom od globalnoga rata, ali i, ne biste vjerovali, ostanak na poslu koji nam baš i ne odgovara, razlozi su sve učestalijih posjeta. Ta saznanja imaju i osobe koje se ne bave izravno psihološkom pomoći, a jedna od njih je Ivana Maltašić, burnout coach koja iskustveno svjedoči upravo potonjim problemom.
Osjećaj tuge i ljubomore
“Gledajući iz aspekta rada s ljudima zamijetila sam da se brojni ljudi krajem kalendarske godine i početkom iduće pohvale na društvenim mrežama kako su promijenili posao i sretni su zbog novog radnoga mjesta. Prirodno je da se pohvalimo i podijelimo sreću i radost s drugima, no mnogima to, iako se prirodno radovati tuđem uspjehu, izaziva osjećaj tuge i ljubomore“, govori nam ova Osječanka.
Od prirodnih emocija, kakve god bile, dodaje, ne treba bježati pa takve emocije radi tuđega uspjeha, reći će, itekako mogu produbiti osjećaj tuge i nezadovoljstva, a što u dobroj mjeri pridonosi siječanjskoj depresiji.
Najveći je stres ne raditi ništa
Svima koji osjete takvu negativnu emociju savjetuje da realno sagledaju svoju situaciju i vide što je to najmanje što u tome trenutku mogu napraviti, odnosno poduzeti promjene na trenutnom radnome mjestu.
“Obavite razgovore s bivšim suradnicima, okrenite se novome poslu, jer nikada ne možemo znati tko traži osobu upravo tog profila“, savjetuje Ivana, dodajući da treba poduzeti akciju, jer u najvećemu smo stresu, kaže, kada ne radimo ništa. Ukoliko se poduzme barem minimalna akcija, kaže, automatski ćemo se osjećati bolje.
Porast posjeta psihologu u siječnju
A da ne samo Osječani, već i Slavonci pa čak i građani iz cijele Hrvatske i inozemstva traže pomoć psihologa posljednjih dana pokazuje i broj posjeta mag. psihologije Maji Matković, kognitivno-bihevioralnoj terepeutkinji u edukaciji. Porast broja građana koji traže pomoć, ističe, posebice je izraženo ove godine.
“Siječanj je mjesec najvećeg neraspoloženja, a na to utječe velik broj faktora. Nisu se konkretno javljali u ponedjeljak, odnosno nije ih bilo više na dnevnoj bazi nego što je to slučaj od početka godine, ali ukupno je broj veći nego ranije“, kaže Matković.
Štoviše, javljaju se, kaže, sve generacije i to ponajprije roditelji radi svojih srednjoškolaca i mlađe djece. Najbrojnija je populacija od 25 do 35 godina, a svaka generacija ima svoje razloge za depresiju.
“Globalni, ali i financijski problemi velik su uzrok problema, no studenti uglavnom imaju problem radi utjecaja društvenih mreža i samopoštovanja. I kod djece nakon praznika dolaze problemi što se odražava i na roditelje“, kaže nam.
Šetnjom i aktivnostima protiv depresije
Valja prepoznati, savjetuje psihologinja Matković, ono na što možemo i ne možemo utjecati. Ukoliko smo anksiozni i depresivni zbog nečega na što ne možemo utjecati, treba se okrenuti stvarima nad kojima imamo kontrolu.
“Treba se radovati, primjerice, isplaniranim putovanjima, vjenčanju, odmoru ili bilo čemu drugome što će nam dati sigurnost da će ovo što je trenutno proći“, savjetuje Matković.
U ovom trenutku, iako je hladno vrijeme, dodaje, preporučljive su šetnje, odnosno tjelesna aktivnost i boravak na svježem zraku što pozitivno utječe na raspoloženje. Valja stoga, kaže, barem 15 do 20 minuta dnevno odvojiti za šetnju.
“Socijalizacija, odnosno druženje također će odagnati negativne emocije. U ove trenutne, negativne, ne treba ulaziti pretjerano, već prihvatiti ono što volimo i to i raditi“, poručuje osječka psihologinja.