Saldo na kraju mora biti jednak i s jedne i s druge strane, a kako su uspjele krivotvoriti isprave toliko dugo, zaključuje naš sugovornik, za sad ostaje enigma
Nakon gotovo filmske vijesti da su dvije bankarice iz Osijeka i okolice tijekom 20 godina potpisivale lažne i krivotvoene isprave i na taj način protupravno isplaćivale sredstva klijenata sebi i to protivno pravilima poslodavca, postavilo se pitanje koliko su naši novci u banci sigurni?
Ostalo je nejasno također i na koji način banke obavljaju kontrole svojih zaposlenika te kako je moguće tijekom toliko dugog razdoblja “skinuti“ s računa čak 2,4 milijuna eura, a da to nitko nije primijetio.
Krađa nema veze sa sigurnošću depozita
Kako nam je pojasnio Osječanin koji je dugi niz godina radio na poziciji šefa u jednoj osječkoj banci, najvažnije je za građanstvo da su novci u banci osigurani i da nema bojazni da će građanima novac, a kojim su očigledno raspolagale dvije zaposlenice, jednostavno nestati.
“Ako se i kad se dokaže da je netko uzeo novac iz banke, to nema veze s vašim depozitom, jer ga osigurava banka. Prema mome saznanju i mišljenju, ne postoji niti jedan posto sumnje da je novac građana u ovome ili bilo kojem drugom slučaju obezvrijeđen ili da ne mogu do njega doći“, priča nam bivši šef u banci iz Osijeka.
Slikovito rečeno, dodaje, ako uzmete jednu jabuku s drveta punom jabuka, ne znači da ćete ostati gladni i da jabuka nema. Dakako, ovo je tek način kako bi građani dobili predodžbu je li njihov novac u bankama siguran ili ne.
Nadalje, kaže, postoji velik broj kontrola poslodavaca kako u banci, tako i u bilo kojem drugom zanimanju. Puno je procedura, pojašnjava, koje zaposlenici moraju zadovoljiti.
“Saldo mora biti jednak s obje strane”
“Vjerojatno su pronašle neku softversku “rupu“ ili nešto drugo. Onaj tko to želi napraviti potrudit će se pronaći propust. No građani ne trebaju strahovati, jer novac ne nestaje i ne vidim dvojbu građana u tome smislu. Banka osigurava novac, a isto tako je i sa Hrvatskom agencijom za nadzor financijskih usluga. Vaš polog je osiguran“, naglašava nam.
Na upit kako je moguće da prođe petina stoljeća kako bi se otkrilo o čemu je riječ, naš sugovornik ističe da to ostaje očigledno enigma te da će netko uskoro ustanoviti kako je došlo do višegodišnjeg propusta.
“Saldo na kraju mora biti jednak i s jedne i s druge strane. No, očigledno su radile, što bismo rekli, ispod radara“, zaključuje naš sugovornik.
Građani “pokriveni” do 100 tisuća eura
Zakonom o sustavu osiguranja depozita propisano je da su svi depoziti građana u bankama uključenim u sustav osiguranja depozita pokriveni do iznosa od 100 tisuća eura po banci. To znači da, ako banka postane nesolventna i ne može isplatiti svoje obveze, građani imaju pravo na obeštećenje svojih pologa do tog iznosa. Depoziti na više računa u istoj banci zbrajaju se i podliježu istom ograničenju, dok se kod zajedničkih računa limit primjenjuje na svakog deponenta zasebno.
Valja znati i da je zakonski predviđeno da osiguranje depozita mora biti isplaćeno u roku od sedam radnih dana od nastupa osiguranog slučaja, a u hitnim situacijama građani mogu dobiti dio sredstava za osnovne životne troškove unutar pet radnih dana od podnošenja zahtjeva. Ovaj sustav pruža sigurnost da novac neće biti izgubljen zbog problema banke, bez obzira na okolnosti unutar same institucije.
I kod prijevara vratit će se novac
Za ove situacije primjenjuju se pravila Zakona o platnom prometu i odgovornost banaka prema korisnicima računa. Građani imaju pravo na povrat sredstava koja su skinuta s računa kroz neovlaštenu ili prijevarnu transakciju gotovo odmah nakon što banka bude obaviještena. Banka je dužna vratiti ukradeni novac i dovesti račun u stanje koje bi bio da transakcija nije izvršena, bez odgađanja, a najkasnije do kraja prvog radnog dana od trenutka kada banka bude obaviještena o problemu. Ako postoji hitna potreba, primjerice za pokriće osnovnih životnih troškova, banka može odmah isplatiti dio sredstava, obično u roku od pet radnih dana od prijave.
Zakon također predviđa ograničenje odgovornosti korisnika: ako je neautorizirana transakcija rezultat gubitka ili krađe kartice, maksimalna financijska obveza građana iznosi 50 eura, osim u slučajevima kada je utvrđeno da je do krađe došlo zbog vlastite prijevare ili krajnje nepažnje. Ključno je da građani odmah obavijeste banku čim primijete neovlaštenu transakciju kako bi mogli ostvariti pravo na povrat.
UIz Hrvatske narodne banke kojoj smo poslali upit naglašavaju da ne mogu komentirati konkretnu istragu u koju su uključena tijela kaznenog progona.
HNB: Provodimo superviziju prema zakonima
“Hrvatska narodna banka provodi superviziju temeljem zakonskih ovlasti određenih Zakonom o Hrvatskoj narodnoj banci i Zakonom o kreditnim institucijama. Supervizija HNB-a dužna je pratiti i ustanoviti odgovaraju li poslovne i knjigovodstvene prakse koje banka provodi propisima i standardima struke. Temeljem saznanja stečenih u procesu nadziranja banaka HNB prilagođava regulativu i postavlja minimalne standarde kojih su se bankari dužni držati kod poslovanja i izvještavanja. Na taj način osiguravamo stabilnost bankovnog sustava kroz odgovarajuću kapitaliziranost i standarde prepoznavanja rizika koje su sve kreditne institucije dužne provoditi”, stoji u odgovoru HBB-a našem portalu.
Odgovornost za istinitost iskazanog knjigovodstvenog stanja pojedine banke i poslovnih praksi koje provodi isključivo je odgovornost uprave i nadzornog odbora banke, navode, kao i to da njih po propisanoj proceduri potvrđuju revizori banke koji su dioničarima, regulatoru i javnosti garant valjanosti izvješća i poslovnih praksi, kao i njihove usklađenosti s propisima i standardima financijskog izvješćivanja.
“Europska središnja banka donijela je 10. srpnja 2020. odluku o uspostavi bliske suradnje s Hrvatskom narodnom bankom, a od 1. listopada 2020. Hrvatska je postala sudionica jedinstvenoga nadzornog mehanizma (SSM) – zajedničkog okvira za bankovni nadzor u Europskoj uniji koji čine Europska središnja banka (ESB) i nacionalna nadzorna tijela država članica sudionica. Od 1. listopada 2020. godine ESB je odgovoran za izravni nadzor značajnih institucija u Republici Hrvatskoj i za zajedničke postupke za sve nadzirane subjekte, a za izravni nadzor manje značajnih institucija odgovorna je Hrvatska narodna banka u suradnji s ESB-om i uz njegovo nadgledanje”, odgovaraju iz HNB-a.
HNB .
