Za osnovno sporazumijevanje na hrvatskom jeziku, odnosno početnu razinu potrebnu za svakodnevno snalaženje i fond od oko 300 riječi, stranim je radnicima potrebno najmanje tri do šest mjeseci učenja
U Hrvatskoj trenutačno radi više od 101 tisuće stranih radnika, no već u iduća dva tjedna stupaju na snagu nova, znatno stroža pravila za njihov dolazak, piše Net.hr.
Među ključnim promjenama su obveza učenja hrvatskog jezika te stroži uvjeti koje poslodavci moraju ispuniti, uključujući osiguravanje primjerenog smještaja. Masovni uvoz stranih radnika time praktički odlazi u prošlost, a cijeli postupak zbog pojačanih državnih kontrola traje znatno dulje nego prije.
Agencije pod pritiskom: Pad uvoza i višemjesečna čekanja
Agencije koje se bave uvozom radne snage već osjećaju posljedice. Jedna od njih, koja je najviše radila s radnicima iz Nepala, bilježi pad uvoza od 30 do 40 posto.
“Od dana kad ste aplicirali stranog radnika vi ste dobili od burze rada pozitivno mišljenje ili negativno mišljenje u roku od tri do pet dana. Sad se to uvećalo za jedno mjesec dva. Čeka se samo pozitivno mišljenje od burze rada. I onda kad dobijete pozitivno mišljenje, onda radnu dozvolu čekate tri mjeseca. Znači danas je uvoz stranog radnika šest do devet mjeseci da uopće dođe u Republiku Hrvatsku”, objašnjava Ivan Crnov, suvlasnik agencije za uvoz stranih radnika.
Strože kontrole i zabrane zbog nepravilnosti
Iako se radne dozvole sada izdaju na razdoblje od tri godine, država je istodobno znatno pooštrila nadzor. Minimalni promet po transakcijskom računu mora iznositi najmanje 10 tisuća eura, obvezne su zadužnice, a novoosnovane tvrtke više ne mogu odmah uvoziti strane radnike, već tek nakon godinu dana poslovanja. Prema podacima Ministarstva rada, kod 11 agencija otkriven je rad na crno, zbog čega im je izrečena zabrana uvoza radne snage.
“Kada gledamo razdoblje prije i poslije radnih dozvola, godinu na godinu, 60 posto je manje upisa novih agencija. Budući da smo jednostavno postrožili dio uvjeta – oni koji ozbiljno obavljaju tu djelatnost nemaju tih problema, međutim 50 posto manje je zahtjeva koji dolaze od agencija”, objasnio je Ivan Vidiš, državni tajnik u Ministarstvu rada.
Tko dolazi raditi u Hrvatsku?
Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović nedavno je poručio kako je u Hrvatskoj trenutačno 101.300 stranih radnika. Uz radnike iz BiH i Srbije, među najbrojnijima su oni iz Nepala, Filipina i Indije.
Počasni konzul Filipina Davor Štern tu dužnost obnaša već 30 godina te svjedoči snažnom porastu broja filipinskih radnika.
“Nisu za građevinu, nisu za teške poslove, oni su više vični radu sa rukama i glavom, odlični su u hotelijerstvu i turizmu, i jaka grana gdje su poznato – pomorci, za nas bi mogli biti interesantni kao ljudi koji će raditi u sustavu socijalne skrbi za stare ljude i osobe s posebnim potrebama, ali za to treba znati hrvatski jezik”, kaže Štern.
Učenje hrvatskog jezika postaje obvezno
Upravo znanje hrvatskog jezika uskoro će biti jedan od osnovnih uvjeta za strane radnike. U obrazovnoj ustanovi „Vaš Kod“ dosad je kroz programe učenja jezika prošlo oko 300 radnika iz Nepala, Indije, Bangladeša, Pakistana i Uzbekistana, koji su pritom dobili službena uvjerenja.
“Najteže je ovima koji su tek došli u Hrvatsku – sami glagoli, akcenti. Ovi koji su cijelo vrijeme u Hrvatskoj, u uhu imaju hrvatski jezik pa im ide lakše, ali treba ih motivirati. Uglavnom zadovoljni smo samim zalaganjem i pristupom stranih radnika u Hrvatskoj”, rekao je Hrvoje Matuš, suvlasnik ustanove za obrazovanje.
Za osnovno sporazumijevanje na hrvatskom jeziku, odnosno početnu razinu potrebnu za svakodnevno snalaženje i fond od oko 300 riječi, stranim je radnicima potrebno najmanje tri do šest mjeseci učenja.
Više u video prilogu RTL televizije: