"Svi građani koji imaju atmosferske plinske bojlere najlakše će ih prepoznati po tome što najčešće imaju dimovodnu cijev koja se zove dimnjača, koja je spojena od plinskog bojlera do zida do dimnjaka i boje je aluminija"
Tragičan događaj potresao je u ponedjeljak ujutro Zaprešić. U obiteljskoj kući u mjestu Luka pronađeno je beživotno tijelo žene za koju se sumnja da je preminula uslijed trovanja ugljikovim monoksidom, piše Net.hr.
Još dvoje članova obitelji zadobilo je simptome trovanja te im je liječnička pomoć pružena na mjestu događaja i u Kliničkoj bolnici Sveti Duh. Policija je odmah započela očevid kako bi se utvrdile sve okolnosti ove tragedije.
Iako je očevid tijekom dana završen, kako doznaje RTL Danas, njegov nastavak planiran je za utorak ujutro. Prema prvim informacijama, najvjerojatniji uzrok trovanja je kvar ili neispravnost plinskog bojlera.
Ovaj tragičan slučaj ponovno upozorava građane na važnost redovitog održavanja plinskih uređaja i osiguravanja odgovarajuće ventilacije u prostorijama u kojima se nalaze. O najčešćim uzrocima trovanja ugljikovim monoksidom u RTL- Danas razgovarali su s plinoinstalaterom Nenadom Kuzmanom.
Objasnio je i pokazao koji su bojleri dobri, a koji nisu. “Svi građani koji imaju noviju generaciju bojlera i imaju dimovodne cijevi koje idu od bojlera do dimnjaka, a bijele su boje i čvrsti – to su najčešće dimovodne cijevi za kondenzacijske bojlere ili turbobojlere. Jedni i drugi sigurni su za korisnike jer koriste zrak iz slobodne atmosfere, a ne iz stana u kojem je bojler smješten”, priča RTL-ov sugovornik.
“Svi građani koji imaju atmosferske plinske bojlere najlakše će ih prepoznati po tome što najčešće imaju dimovodnu cijev koja se zove dimnjača, koja je spojena od plinskog bojlera do zida do dimnjaka i boje je aluminija. Tko kod ima takvu cijev, ima i atmosferski plinski bojler, koji je potencijalno opasan u slučaju da nema dovoljno zraka u prostoru”, opominje Kuzman.
Treba li prozor biti otvoren?
Na pitanje moraju li građani koji imaju dimnjaču obavezno imati otvoren prozor, plinoinstalater poručuje: “Takvi stanovi projektirani su na poroznost prozora i zidova. Međutim, kako se ljudi sve bolje usavršavaju i rade energetski učinkovite stanove, mijenjaju stolariju, događa se da onemoguće dovod zraka do bojlera. Takvi stanovi obavezno bi trebali imati rešetku na kupaonskim vratima ili prostoriji u kojoj je smješten bojler, ali ne samo tu, nego rešetka mora voditi skroz do izlaza iz stana, na kojem mora biti rupa prema van, prema slobodnoj atmosferi”.
“Minimalno mora biti 150 kvadratnih centimetara, da ima dovod zraka u prostor. Nekad je to nepraktično jer hladi neku drugu prostoriju i zato je preporuka zamijeniti stare plinske bojlere, ugraditi nove kondenzacijske uređaje koji su neovisni o zraku iz tog stana, već uzimaju zrak direktno iz slobodne atmosfere i slobodni su za korisnike”, dodaje Kuzman.
Koliko su opasne kuhinjske nape?
Sugovornika su pitali i koliko je opasna kuhinjska napa. “Kuhinjska napa, ili bilo koji ventilator koji je u prostoru, služi za odsis zraka, nije predviđen za dobavu. Ako onemogućite dobavu zraka, a imate samo električni uređaj koji izbacuje zrak iz prostora, događa se vakuum u stanu i jedini način gdje se vakuum namiri je kroz dimnjak. To se događa podtlak u dimnjaku, dim više ne ide van nego se vraća u stan i događaju se smrtni slučajevi ili ozljede”, zaključuje Kuzman.
